Poljoprivredno-prehrambeni fakultet (PPF) Univerziteta u Sarajevu, 26.
septembra 2018. godine, organizirao je okrugli sto „Zemljišni resursi
Federacije Bosne i Hercegovine – stanje, izazovi i perspektive“.
Uz srdačnu dobrodošlicu doc. dr. Vedada Falana, prodekana PPF-a, na okruglom
stolu učestvovalo je pedesetak stručnjaka iz oblasti zemljišta i akademske
zajednice, odnosno savjetnika za prostorno planiranje, službenika vladinog i
nevladinog sektora, te lokalnih nivoa vlasti, predstavnici kantona i općina.
Razmatrane su sljedeće teme: usitnjenost posjeda, iskustva i
perspektive u primjeni novog Federalnog zakona o komasacijama, stanje i
problemi upravljanja državnim i zadružnim zemljištem s primjerima na lokalnom
nivou, promjena namjene i zaštita poljoprivrednog zemljišta s primjenom zakona
i iskustvima u praksi, karta upotrebne vrijednosti zemljišta i njen značaj za
prostorno planiranje, primjena dobrih praksi na uređenju degradiranih zemljišta
– WOCAT-pristup i proces odlučivanja za širenje praksi održivog upravljanja
zemljištem (SLM), te postojeća legislativa za zemljište i problemi u njenoj
implementaciji.
Uz ostale, na okruglom stolu, su govorili: prof. dr. Hamid Čustović
(Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu), prof. dr.
Milenko Blesić (Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu),
doc. dr. Melisa Ljuša (Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u
Sarajevu), Stefan Schlingloff (FAO), doc. dr. Muhamed Bajrić (Šumarski fakultet
Univerziteta u Sarajevu), mr. sc. Ejub Trako (Federalni zavod za
agropedologiju), mr. sc. Amra Đurđević (Federalni zavod za agropedologiju),
Dragica Tešić, dipl. ing. (Zavod za prostorno planiranje i urbanizam Tuzlanskog
kantona), mr. sc. Marija Proleta (Općina Ravno) i Suada Hećimović, dipl. iur.
(Općina Gradačac).
Transfer znanja i cjeloživotno učenje
kao imperativ
Pedolog,
prof. dr. Hamid Čustović, redovni univerzitetski profesor, ukazuje na važnosti
okruglog stola, koji slijedi glavne ciljeve FAO-a (Organizacija za hranu i
poljoprivredu Ujedinjenih naroda, sa sjedištem u Rimu) i GEF-a (Globalni fond
za okoliš, sa sjedištem u Washingtonu), insistirajući, prije svega, na
adekvatnom obrazovanju.
„Ovaj
okrugli sto je otvorio brojna aktuelna pitanja iz oblasti zaštite i upravljanja
zemljištem. Danas mi je posebno drago što su sa nama predstavnici najznačajnijih
institucija kada je riječ o upravljanju zemljištem, kao i brojni predstavnici
lokalnih zajednica koji su sa nama podijelili probleme, iskustva i prijedloge
kako zaštititi, unaprijediti planiranje i održivo upravljati zemljištem na
lokalnom nivou. Ovaj okrugli sto je nastavak naših aktivnosti u okviru FAO
projekta i naš napor da podignemo svijest o zaštiti zemljišta, posebno
poljoprivrednog, pri čemu se javlja potreba za kontinuiranom edukacijom svih
aktera u ovoj oblasti.“, istakao je prof. Čustović. WOCAT, ekološki alat u usponu Prof.
dr. Milenko Blesić i doc. dr. Muhamed Bajrić, tokom okruglog stola, predstavili
su WOCAT, noviji pristup globalnih konzervacijskih tehnologija, čija je mreža uspostavljena
1992. godine, s ciljem prikupljanja, dokumentiranja, procjene, širenja i
primjene znanja o održivom upravljanju zemljištem. „U
bazi WOCAT-a trenutno ima čak oko 1.000 prijavljenih tehnologija i oko 450 SLM-pristupa,
s tim da se baza svakodnevno osvježava novim tehnologijama i pristupima. WOCAT,
prije svega, ima za cilj poboljšanje zemljišnih resursa i eko-sistema,
uključujući tlo, vodu, floru i faunu, odnosno kvalitet života ljudi, kroz
dijeljenje, povećanje i korištenje znanja o održivom upravljanju zemljištem. Značajan
broj prijavljenih tehnologija WOCAT-a i SLM-pristupa, posebno iz zemalja koje
imaju slične klimatske prilike, kakve su i u BiH, bez sumnje, mogu imati
primjenu i u našim uslovima. Uvođenjem u praktičnu primjenu tehnologija WOCAT-a
i SLM-pristupa u BiH, postojeći trend kontinuirane degradacije zemljišta može
biti, u značajnoj mjeri, zaustavljen, a isto tako i već degradirane površine
revitalizirane. Kao mjera kroz koju bi se mogli stimulisati primjena
tehnologija WOCAT-a i SLM-pristupa u BiH može se riješiti u formi poticaja,
koje poljoprivredni proizvođači već dobivaju. Resorna ministarstva, ili odgovorna
administracija, koja odlučuju o poticajima, trebala bi takav vid pomoći primarno
usmjeravati prema korisnicima koji primjenjuju najefikasnije mjere protiv
degradacije zemljišta, a WOCAT to zasigurno jeste.“, kaže doc. dr. Bajrić. Učesnici bogatiji za razmjenu iskustava s terena Mr.
sc. Ejub Trako, iz Federalnog zavoda za agropedologiju, smatra okrugli sto vrlo
dobro organiziranim, ističući izlagane teme kao vrlo aktualne i dobro
pripremljene. „Pun
pogodak. Mi stručnjaci iz oblasti pedologije, pa i poljoprivrede, općenito
rjeđe imamo priliku da učestvujemo i iznosimo svoje impresije o dešavanjima u
našoj oblasti. Sublimirajući utiske, mislim da se veliki problemi stvaraju
zahvaljujući vrlo komplikovanom sistemu BiH, i naravno FBiH, vrlo komplikovanoj
legislativi, koja se, uzgred rečeno, na pojedinim dijelovima FBiH ne provodi
ili se djelimično provodi. Može se reći da pojedine društvene zajednice tumače
zakonska, i podzakonska, akta kako im odgovara. Naravno da je do ljudi, ali i
do legislative svakako.“, smatra mr. sc. Trako. Ravno, lider komasacije u BiH Mr.
sc. Marija Proleta, iz Općine Ravno, okrugli sto smatra početnim korakom o
jasnom i glasnom iznošenju problema vezanih za gospodarenje poljoprivrednim
zemljištem, s kojim se susreću sve lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini,
podržavajući organizaciju sličnih budućih naučnih i ekspertskih diskusija. „Općina
Ravno može biti primjer svima, jer smo pokazali da se voljom, trudom i
intenzivnim višegodišnjim radom mogu postići vrhunski rezultati, te
zadovoljstvo poljoprivrednih proizvođača, koji su adekvatnom komasacijom, i
dobivenim okrupnjenim zemljištem, postali konkurentniji na tržištu“, zaključuje
mr. sc. Proleta. Okrugli sto su podržali: FAO, GEF i Udruženje pedologa
BiH. Isti je održan u okviru FAO/GEF projekta „Podrška u donošenju odluka za
uključivanje i širenje praksi održivog upravljanja zemljištem“.