OSNIVANJE I RAZVOJ INSTITUTA

Od osnivanja do danas ovaj institut predstavlja organizacionu jedinicu u kojoj se objedinjavaju  naučno-istraživačke i stručne djelatnosti iz oblasti proizvodnje ratarskih, povrtlarskih i krmnih  usjeva. Tokom svog višedecenijskog djelovanja, prošao je kroz niz razvojno-organizacionih promjena, koje su kao rezultat imale njegovo jačanje u materijalnom, kadrovskom i organizacionom smislu.

Institut za ratarstvo se prvi put na Fakultetu osniva 1960. godine. Daljnjim razvojem Fakulteta i Instituta osnivaju se i katedre.

Od 1977. godine Institut za ratarstvo i oplemenjivanje biljaka sastoji se od sljedećih katedri:

•    Katedra za ratarsku proizvodnju,

•    Katedra za genetiku i oplemenjivanje biljaka,

•    Katedra za fiziologiju biljaka,

•    Katedra za mehanizaciju u poljoprivredi.

Od 1982. godine Institut za ratarstvo djeluje sa sljedećim katedrama:

•    Katedra za ratarsku proizvodnju,

•    Katedra za genetiku i oplemenjivanje ratarskih biljaka,

•    Katedra za fiziologiju biljaka.

Nastavni i naučni rad Instituta odvijao se u okviru njegovih laboratorija i fakultetskih nastavnih  i oglednih dobara, kao što su Butmir, Gvozno,Bojnik itd.

PODRUČJE RADA I ZADACI INSTITUTA

Djelokrug rada Instituta za ratarstvo, povrtlarstvo i krmno bilje sačinjavaju nastava, istraživački rad i saradnja s privredom u oblasti ratarske

proizvodnje, uključujući i povrtlarstvo i krmno bilje.

OSNIVANJE I RAZVOJ INSTITUTA

Institut za voćarstvo i vinogradarstvo je jedan od najstarijih instituta na Poljoprivrednoprehrambenom fakultetu u Sarajevu. Tokom svog

višedecenijskog djelovanja Institut je prošao cijeli niz transformacija i veoma raznovrsnih formi unutrašnjeg organizovanja, koje su uticale na njegovo jačanje u materijalnom, kadrovskom i organizacionom smislu.

Od 1977. godine Institut za voćarstvo i vinogradarsvo sastoji se od sljedećih katedri:

• Katedra za voćarstvo i vinogradarstvo,

• Katedra za tehnologiju biljnih proizvoda.

Od 1982. godine Institut za voćarstvo i vinogradarstvo djeluje sa sljedećim katedrama:

• Katedra za voćarstvo,

• Katedra za vinogradarstvo.

Od 2005. godine Institut za voćarstvo i vinogradarstvo djeluje sa sljedećim katedrama:

• Katedra za voćarstvo,

• Katedra za vinogradarstvo,

• Katedra za oplemenjivanje bilja,

• Katedra za ukrasno bilje i parkove.

PODRUČJE RADA I ZADACI INSTITUTA

Osnovna djelatnost Instituta je obrazovni i naučno-istraživački rad u oblasti biotehničkih nauka u okviru naučnih disciplina voćarstva, vinogradarstva,

oplemenjivanja biljaka, floristike i pejzažnog projektovanja.

Institut obavlja sljedeće djelatnosti:

• planiranje, organizovanje i izvođenje naučno-istraživačkih projekata iz oblasti voćarstva, vinogradarstva, floristike i pejzažnog oblikovanja,

kao i oplemenjivanja biljaka;

• planiranje, organizovanje i izvođenje nastave na sva tri ciklusa

univerzitetskog obrazovanja na Fakultetu;

• planiranje, organizovanje i izvođenje naučno-istraživačkih projekata iz oblasti biljnih genetskih resursa;

• proučavanje ekoloških uslova i djelovanja globalnih promjena na uslove proizvodnje u oblasti voćarstva, vinogradarstva, floristike, kao i oplemenjivanja biljaka, te razvoj i primjena novih tehnologija u voćarsko-vinogradarskoj proizvodnji;

• kontrola kvaliteta voća, grožđa, ukrasnog bilja, kao i voćno-loznog

sadnog materijala;

• projektovanje u oblasti voćarstva, vinogradarstva i hortikulture;

• ispitivanje domaćih i inostranih sorti voćarsko-vinogradarskih kultura;

• genetička karakterizacija biljnih genetskih resursa;

• organizovanje i izvođenje kurseva cjeloživotnog učenja i edukacija svih zainteresovanih iz oblasti voćarstva, vinogradarstva, floristike i

pejzažnog oblikovanja, kao i oplemenjivanja biljaka;

• pružanje konsultantskih usluga drugim zainteresovanim institucijama i pojedincima iz svoje oblasti djelovanja;

• izrada ekspertiza, strateških dokumenata iz oblasti voćarstva,

vinogradarstva, oplemenjivanja i hortikulture;

Uporedo sa ovom aktivnosti, kadrovi Instituta su radili na uvođenju savremenih sortnih kreacija gotovo svih vrsta kontinentalnog voća, te njihovom provjeravanju o uspješnosti gajenja u našim ekološkim uslovima. Na ovaj način, Institut je dao značajan doprinos na izmjeni sortnog sastava i napuštanju klasične ekstenzivne voćarske proizvodnje u Bosni i Hercegovini.

Kadrovi Instituta kontinuirano rade i na programima cjeloživotnog učenja sa različitim stakeholderima (farmeri, savjetodavne službe i sl.), kojima prenose nove tehnologije i praktična iskustva iz oblasti voćarstva, vinogradarstva, floristike i pejzažnog oblikovanja i oplemenjivanja biljaka.

• promotivna izdavačka djelatnost, koja podrazumijeva pisanje udžbenika i naučnostručne literature, recenzije (udžbenika, stručnih knjiga, naučnih radova i drugih publikacija), za koje je propisana obavezna recenzija prije izdavanja.

U dugom periodu rada Instituta urađeni su vrlo vrijedni elaborati, brojni naučni i stručni radovi, te su publikovane skripte, udžbenici i knjige, što ovaj institut svrstava u red jednih od najplodonosnijih podorganizacionih jedinica Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Posljednjih godina su ostvareni i brojni međunarodni kontakti, iz kojih je proistekla vrlo plodna saradnja sa naučnim i stručnim institucijama širom svijeta.

Ovo su samo dijelovi aktivnosti kadrova Instituta, čiji je doprinos posebno evidentan u stvaranju modernih plantažnih zasada novih i modernih rasadničkih organizacija i uvođenje u tehnologiju voćarske proizvodnje savremenih saznanja domaće i svjetske nauke i prakse.

Nastavnici i saradnici Instituta za voćarstvo i vinogradarstvo od osnivanja Fakulteta bili su:

Prof. dr. Šerif Bubić

Prof. dr. Viktor Vitolović

Prof. dr. Stjepan Čečuk

Prof. dr. Jaša Rutka

Prof. dr. Milan Šupica

Prof. dr. Jovan Zarić

Prof. dr. Nada Kapetanović

Prof. dr. Vladimir Prica

Prof. dr. Dževad Jarebica

Prof. dr. Ahmed Muratović

Prof. dr. Predrag Vuksanović

Prof. dr. Predrag Lučić

Prof. dr. Tatjana Ljujić-Mijatović

Prof. dr. Agan Kojić

Doc. dr. Mirjana Savić

Doc. dr. Dragan Mijatović

Doc. dr. Nikola Mićić

Dipl. ing. Gordana Đurić

Dipl. ing. Jasmina Badžak

Dipl. ing. Mirsada Đulbić

Dipl. ing. Gordana Dabić

Pomoćno osoblje – laboranti Instituta od osnivanja Fakulteta bili su:

Sigmund Fedetov

Rima Gajić

Ibrahim Ustavdić

Dostana Simić-Štrelov

Vlado Kolašinac

Đorđe Bugarski

Vlado Čećuk

Stevan Janjić

Zora Vidaković

Gordana Podinić

Elvera Baralić

AKTUELNA ORGANIZACIJA I SASTAV INSTITUTA

Institut za voćarstvo i vinogradarstvo sastoji se od sljedećih katedri:

• Katedra za voćarstvo,

• Katedra za vinogradarstvo,

• Katedra za genetiku i oplemenjivanje biljaka u poljoprivredi,

• Katedra za floristiku i pejzažno oblikovanje.

Sadašnji nastavnici i asistenti na Institutu su:

Prof. dr. Pakeza Drkenda

Prof. dr. Jasna Avdić

Prof. dr. Fuad Gaši

Prof. dr. Fikreta Behmen

Prof. dr. Mersija Delić

Doc. dr. Osman Musić

Laborant:

Zdenka Vareškić

Nastavni i naučni rad Instituta odvija se u okviru njegovih laboratorija i fakultetskog oglednog poligona Butmir. Od momenta osnivanja Instituta za voćarstvo i vinogradarsvo pa do danas nastavnici i saradnici su objavili veliki broj naučnih i stručnih radova, knjiga, kao i realizovali učešća na brojnim domaćim i međunarodnim projektima.

IZDAVAČKA DJELATNOST INSTITUTA

• Vitolović, V. 1949. Opšte voćarstvo (udžbenik za srednje škole). Poljoprivredno izdavačko preduzeće. Beograd.

• Vitolović, V. 1949. Specijalno voćarstvo (udžbenik za srednje škole). Poljoprivredno izdavačko preduzeće. Beograd.

• Vitolović, V. 1949. Prerada voća (udžbenik za srednje škole). Poljoprivredno izdavačko preduzeće. Beograd.

• Vitolović, V. 1952. Naše voćarstvo na prekretnici. Zavod za poljoprivredna istraživanja. Sarajevo.

• Bubić, S. 1952. Specijalno voćarstvo (udžbenik). Sarajevo.

• Vitolović, V. 1954. Podizanje voćnjaka. Narodna prosveta. Sarajevo.

• Vitolović, V. 1962. Opće voćarstvo. I dio. Fiziološki osnovi voćarstva (skripta). Univerzitet u Sarajevu.

• Prica, V. 1962. Praktikum opšteg voćarstva. I dio. Univerzitet u Sarajevu. Sarajevo.

• Supica, M. 1965. Prerada grožđa (vinarstvo). Skripta. Univerzitet u Sarajevu. Sarajevo.

• Hadžiomerspahić, R., Jarebica, Dž., Šoškić, A., Radman, Lj., Zarić, J. i Vaclav, V. 1969. Šljiva. NIP “Zadrugar”. Sarajevo.

• Bubić, S. 1970. Korjenov sistem požegače. Publikacija autora. Beograd.

• Vuksanović, P. 1974. Vinogradarstvo sa ampelografijom. I dio. Univerzitet u Sarajevu. Sarajevo.

• Kapetanović, N. 1975. Sorte voćaka za gajenje na okućnici. NIP “Zadrugar”. Sarajevo.

• Kapetanović, N. 1976. Podloge i sorte kontinentalnih voćaka (skripta). Sarajevo.

• Lučić, P. 1976. Opšte voćarstvo (Rasadnička proizvodnja). Skripta. Sarajevo.

• Muratović, A. 1977. Morfologija i specifična rezidba voćaka (skripta). Sarajevo.

• Bubić, S. 1977. Specijalno voćarstvo. Sarajevo.

• Lučić, P. et al. 1979. Šljiva – podizanje, održavanje i sanacija. NIRO “Zadrugar”. Sarajevo.

• Mijatović, D. 1991. Ampelografski praktikum. Univerzitet u Sarajevu. Sarajevo.

• Mijatović, D. 1991. Sorte vinove loze. Univerzitet u Sarajevu. Sarajevo.

• Šarić, T., Jarebica, Dž. i Čaušević, Z. 1996. Proizvodnja i kontrola sirovina. Studentska štamparija Univerziteta u Sarajevu. Sarajevo.

• Jarebica, Dž. i Kurtović M. 1997. Oplemenjivanje voćaka i vinove loze – opšti dio. Edis. Sarajevo.

• Jarebica, Dž., Kurtović, M. i Tanović, N. 1998. Uzgoj jagode, maline i kupine. Svjetlost. Fojnica.

• Ljujić-Mijatović, T. i Mrdović, A. 1998. Proizvodnja cvijeća i ukrasnog bilja.

Studentska štamparija Univerziteta u Sarajevu. Sarajevo.

• Kurtović, M. i Jarebica, Dž. 1999. Oplemenjivanje voćaka i vinove loze – udžbenik za srednje škole. Studentska štamparija Univerziteta u Sarajevu. Sarajevo.

• Džubur, A., Kurtović, M., Jarebica, Dž., Tanović, N. i Kurtović, S. 1999. Šipak – Nar. Svjetlost. Fojnica.

• Memić, S. 1999. Osnovi biologije voćaka. Edis. Sarajevo.

• Bajrović, H., Bajrović, F. i Kurtović, S. 2000. Praktično voćarstvo. Harfograf. Tuzla

Kojić, A. 2000. Vinogradarstvo. Studentska štamparija Univerziteta u Sarajevu. Sarajevo.

• Kojić, A. 2000. Savremeni uzgoj vinove loze. Stručna publikacija. GTZ Gradačac. Gradačac.

• Kurtović, M. i Jarebica, Dž. 2000. Jagodasto voće. Štamparija Fojnica. Fojnica.

• Kojić, A. i Lasić, V. 2002. Praktično vinogradarstvo. Ministarstvo prosvjete. Široki Brijeg.

• Kurtović, M., Gaši, F., Drkenda, P. i Hadžiabulić, S. 2003. Jagodasto voće. Natura- Rama. Prozor.

• Kurtović, M. i Karić, N. 2003. Načela integralne proizvodnje jabučastog voća. GTZ Gradačac. Gradačac.

• Kurtović, M. i Drkenda, P. 2003. Tehnologija uzgoja jabuke i kruške – priručnik. Ministarstvo privrede, Sarajevski kanton. Sarajevo.

• Kurtović, M., Karić, N. i Jusović, H. 2004. Načela integralne proizvodnje jagodastog voća. GTZ Gradačac. Gradačac.

• Ljujić-Mijatović, T. 2004. Atlas cvijeća i ukrasnog bilja. Grin. Gračanica.

• Kurtović, M. 2006. Savremena tehnologija uzgoja trešnje i breskve. Bosper, Sida. Tuzla.

• Kurtović, M. et al. 2006. Savremena tehnologija uzgoja jagode. Bosper, Sida. Tuzla.

• Kurtović, M. et al. 2006. Uzgoj jabuke – priručnik. Caritas Švicarske.

• Ljujić-Mijatović, T. i Švrakić, A. 2006. Vrtna arhitektura bosanskih avlija kao dio kulturne baštine. Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog

naslijeđa. Sarajevo.

• Behmen, F. i Bajrović, H. 2008. Voćarstvo za svakoga. Poljoprivredno-prehrambeni fakultet, Des. Sarajevo.

• Kurtović, M. et al. 2008. Integralna proizvodnja koštičavog voća – Načela i argumenti. Vlada Brčko distrikta BiH, Odjel za poljoprivredu, Poljoprivredno-prehrambeni fakultet u Sarajevu.

• Kurtović, M. et al. 2008. Integralna proizvodnja jabučastog voća – Načela i argumenti. Vlada Brčko distrikta BiH, Odjel za poljoprivredu, Poljoprivredno-prehrambeni fakultet u Sarajevu.

• Memić, S., Kojić, A. i Drkenda, P. 2010. Proizvodnja voćnog i loznog sadnog materijala. Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Bemust.

Sarajevo.

• Avdić, J. 2012. Ukrasno bilje (udžbenik). Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Sarajevo.

• Gaši, F., Kurtović, M., Nikolić, D. i Pejić, I. 2013. Genetika i oplemenjivanje jabuke. Printcom. Tuzla.

• Kojić, A., Sefo, S. i Delić, M. 2013. Opšte vinogradarstvo. Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Sarajevo.

• Mirecki, N., Čengić-Džomba, S., Drkenda, P., Đikić, M., Gadžo, D., Latinović, N. i Mirecki, S. 2014. Organska proizvodnja. Univerzitet Crne Gore, Biotehnički fakultet. Podgorica.

• Behmen, F. i Delić, M. 2015. Rasadnička proizvodnja voćaka i vinove loze. Izdavači: Behmen, F. i Delić, M.

• Gaši, F. i Durmić-Pašić, A. 2015. Konvencionalne metode i genetičke modifikacije u oplemenjivanju biljaka. OFFSET d.o.o. Tuzla. Kurtović, M., Gaši, F., Grahić, J., Maličević, A., Okić, A. i Grbo, L. 2016. Jagodasto voće: biologija, tehnologija uzgoja, rasadnička proizvodnja i oplemenjivanje. Grafičar promet d. o. o. Sarajevo.

• Negri, V., Freudenthaler, P., Gaši, F., Maxted, N., Mendes, Moreira P., Strãjeru, S., Tan, A., Veteläinen, M., Vogel, R. and Weibull, J. 2016. A European In Situ (On-farm Conservation and Management Strategy for Landraces. In: Enhancing Crop Genepool Use: Capturing Wild Relative and Landrace Diversity for Crop Improvement, Edition:

1, Chapter: 26, CABI, Editors: Maxted N., Dulloo M.E. and Ford-Lloyd B., pp. 297–312.

• Avdić, J. 2016. Lukovičasto cvijeće. Grafičar d. o. o. Sarajevo.

• Čivić, H., Muminović, Š., Karić, L., Drkenda, P., Čorbo, S., Avdić, J. i Škaljić, S. 2017. Osnove biljne proizvodnje. Grafičar Promet d. o. o. Sarajevo.

• Drkenda, P. and Zečević, E. 2018. Agrobiodiversity in Sotheast Europe - Assessment and Policy Recommendation (chapter: Agrobiodiversity in Federation of Bosnia and Herzegovina). Deutsche Geselschaft fuerinternationale Zusammenarbeit (GIZ).

• Oregia, M., Marinneli, L., Matos, M., Pinatel, C., Bučar-Miklavčić, M., Koprivnjak, O., Drkenda, P., Lazović, B., Isufi, E., Lazaraki, M., Farrugia, N., Georgicu, A.,

Ouazzani, N., Boulkroune, H., Guissous, M., Grati Kamoun, N., Abdulkareem Al-Ashhab, M., Khairat, A., Nauta, L., Mowa, E., Costa, C., Taha Ozkaya, M., Al

Ibrahem, A., LIewellyn-Davies, Mahfoud S., Lavee, S., Abu Ali, O., Shdiefat, S., Mohamed Aldalas, M., Akaparov, Z., Arab, J., Ahmed Loqmani, A., Ali Awan, A.,

Bartolucci, P., Yu, N., Ikeshima, A., Rowentree, L., Sheridan, G., Frenze, C., Navamo Ainza, A., Muñaz, L., Lisomar Silva, M., Rodrigurz Vial, A., Lucioni, M., Oreggia,

M. et al. 2009–2017. Flos Olei – a guide to the world best extra virgin olive oils. Year Publication, E.V.O. S. R. l Via Positano, 100-00134, Roma – Italia.

U cilju unapređenja animalne poljoprivredne proizvodnje Institut za zootehniku (ranije Institut za stočarstvo) Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu organizuje, provodi i primjenjuje aktuelna naučna istraživanja u oblastima animalne genetike i selekcije, držanja i uzgoja, fiziologije te hrane i ishrane kopnenih i akvatičnih farmskih životinja.

Visoko prioritetan segment djelovanja Instituta je biosigurnost hrane za životinje i hrane animalnog porijekla u ishrani ljudi, te ekološki utjecaji

uzgoja i iskorištavanja farmskih životinja.

Klasični pristup u animalnoj proizvodnji se, na globalnom nivou, značajno mijenja te sve više pažnje zaokupljaju discipline koje se bave ekološkim aspektima, sigurnosti hrane i dobrobiti životinja. Pri tome, tehnologije ostaju kao polazna osnova na kojoj će se, kroz savremene spoznaje u biotehničkim naukama i bioetičkim pristupima, razvijati nova percepcija animalne proizvodnje, čiji bi moto mogao biti “održiva proizvodnja kvalitetnih animalnih proizvoda uz očuvanje budućnosti, prirode i okoliša”.

Činjenica da u svakoj grani intenzivne animalne proizvodnje hrana, pored proizvodne, ima fiziološku, zdravstvenu i ekonomsku vrijednost snažan je argument u identifikaciji i primjeni novih tehnoloških rješenja u pravcu ostvarivanja veće proizvodnje, kao i poboljšanja kvaliteta proizvoda. Sve su to izazovi koji stoje na putu materijalnog, organizacijskog i kadrovskog jačanja Instituta s konačnom zadaćom provođenja aktuelnih istraživanja i njihovog transfera do korisnika.

OSNIVANJE I RAZVOJ INSTITUTA

Institut za zootehniku je od osnivanja prošao kroz nekoliko razvojnoorganizacionih promjena. Svaka od njih značila je jačanje Instituta u materijalnom, kadrovskom i organizacionom smislu i njegovo prilagođavanje savremenim izazovima. Institut za zootehniku, u okviru Poljoprivrednoprehrambenog fakulteta, sljedbenik je Školskog zavoda za stočarstvo, za čije je osnivanje pravna osnova dana Pravilnikom Savezne visoke poljoprivredne škole za planinsko gazdovanje od 27. 3. 1947. godine. Dakle, Institut, kao nosilac naučnog i istraživačkog rada iz oblasti animalne proizvodnje, formalno postoji od samog osnutka Fakulteta iako stvarni početak naučnoistraživačkog rada datira nešto kasnije, odnosno nakon osnivanja katedri koje, kao organizacione jedinice Fakulteta, djeluju od 29. 10. 1947. godine sa zadatkom usmjeravanja i koordiniranja nastavnih i naučnih aktivnosti na nivou Fakulteta.

Sistematski naučni i istraživački rad iz oblasti stočarstva stvarno započinje u školskoj 1949/50. godini pod okriljem Školskog zavoda za stočarstvo i u ovakvoj organizacionoj shemi će se odvijati sve do 1960. godine kada školski zavodi dobivaju status samostalnih ustanova.

Integracijom samostalnih zavoda 1963. godine, osniva se Institut za poljoprivredna istraživanja, u okviru kojeg kao organizaciona jedinica egzistira i Zavod

za stočarstvo. Profesori i naučni saradnici Poljoprivrednog fakulteta, koji je, sa Republičkom komorom, bio suosnivač Instituta, bili su angažovani u naučno-istraživačkom radu Instituta kao glavni istraživači na zajedničkim naučnoistraživačkim projektima.

Vremenom, naučno-istraživačke aktivnosti iz oblasti stočarstva sve više su se provodile pod okriljem pojedinih katedri stočarskog smjera na Poljoprivrednom fakultetu, a koje su od samog osnivanja, pored edukacijske, imale i naučno-istraživačku ulogu. To je bila i osnova razvoja fakultetskih instituta. U punom zamahu naučno-istraživačkih aktivnosti, sredinom 80-ih godina prošlog vijeka, u okviru Instituta za zootehniku djelovale su četiri katedre, i to:

• Katedra za stočarstvo,

• Katedra za ishranu domaćih životinja,

• Katedra za anatomiju i fiziologiju domaćih životinja,

• Katedra za mljekarstvo.

Osnivanjem Instituta za tehnologiju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, od 1977. godine Katedra za mljekarstvo djeluje na novonastalom institutu. Značajno je spomenuti da je, po brojnosti, Institut za stočarstvo predstavljao najjači institut Poljoprivrednog fakulteta.

 AKTUELNA ORGANIZACIJA I SASTAV INSTITUTA

Nakon rata, a u skladu sa strateškim opredjeljenjima Fakulteta u oblasti animalne proizvodnje te vizijom integrisanog Univerziteta u Sarajevu,

naučno-istraživački rad na Institutu za zootehniku se do 2010. godine provodi kroz dvije edukacijske i naučnorazvojne jedinice:

• Katedra za stočarstvo, akvakulturu i oplemenjivanje životinja,

• Katedra za ishranu, etologiju i ekologiju u animalnoj proizvodnji.

Laboratorij je opremljen za analize i ekstrakciju DNA iz pune krvi, opremom za izvođenje PCR amplifikacija, kao i ostalom opremom potrebnom za

metodološku analizu uzoraka u pravcu tipizacije na molekularnom nivou.

U analitičkim aktivnostima Laboratorij sarađuje sa srodnim institucijama u Zagrebu, Münchenu i Dummerstorfu.

Uposlenici Katedre za stočarstvo:

Prof. dr. Alma Rustempašić,

Prof. dr. Muhamed Brka

Prof. dr. Admir Dokso

Prof. dr. Ervin Zečević

KATEDRA ZA ISHRANU, ETOLOGIJU I EKOLOGIJU U ANIMALNOJ PROIZVODNJI

Kako moderna ishrana pri potpunom zadovoljenju visokih nutritivnih normativa današnjih ishrambenih linija životinja istovremeno proučava

veći broj pokazatelja u obroku uključujući: (i) potrebu zadovoljenja količine pojedinih hranjivih materija, (ii) usklađivanje njihovog međusobnog odnosa, (iii) analiziranje hemijske strukture hranjivih materija u hrani iz koje proističe različita biodostupnost u organizmu životinje, (iv) determiniranje koncentracije antinutritivnih materija i procjenu njihovog antagonističkog učinka, kao i (v) utvrđivanje higijenske ispravnosti krmiva i cijelog obroka, strateški plan Katedre je stvaranje materijalnih i kadrovskih preduslova za uspješan odgovor na postavljene izazove.

Istovremeno, nemali značaj se posvećuje (i) ekološkim aspektima ishrane životinja, odnosno strategijama ishrane u cilju minimizacije zagađivanja okoliša kroz redukciju izlučivanja fosfata, nitrata, gasova i (ii) dobrobiti, koja u sebi uključuje kako biološke tako i etičke aspekte držanja i iskorištavanja životinja.

U okviru Katedre djeluje osposobljeni laboratorij, koji je, uz kadrovski potencijal, osnova uspješnog odgovora na izazove koje postavlja moderna animalna proizvodnja. Laboratorij za ishranu životinja se bavi proučavanjem biohemijskih i fizioloških procesa u organizmu životinja te izučavanjem tehnologija koje se primjenjuju u savremenoj ishrani životinja. Poseban segment je proučavanje i analiza sigurnosti i kvaliteta stočne hrane te proučavanje tehnoloških procesa u njenoj pripremi. Treba istaći da je Laboratorij za ishranu životinja do devedesetih godina prošlog vijeka, po nivou opremljenosti i obimu poslova, predstavljao respektabilnu jedinicu koja je mogla udovoljiti zadacima projekata ocijenjenih kao projekti od šireg društvenog značaja. Katedra je raspolagala i eksperimentalnim objektom na Butmiru. Nažalost, nakon rata Laboratorij je ponovo krenuo od početka i na putu je certifikacije pojedinih zvaničnih analiza.

Na Katedri za ishranu, etologiju i ekologiju u animalnoj proizvodnji trenutno, u nastavnom i naučno-istraživačkom procesu, učestvuju:

Prof. dr. Emir Džomba

Prof. dr. Senada Čengić-Džomba

Doc. dr.  Dženan Hadžić

Sabiha Aganović, M. A., laborant

Mirsada Mahmutović, laborant

KATEDRA ZA AKVAKULTURU

Katedra za akvakulturu je novoformirana katedra pri Odsjeku za zootehniku, sa ciljem razvoja i unapređenja nastave na studijskom

programu Akvakultura i naučno-istraživačkog rada u oblasti akvakulture i ribarstva, kako pri akademskoj zajednici tako i u privrednim subjektima.

Katedra je dosadašnjim svojim radom postigla značajne rezultate u školovanju kadrova za ovu perspektivnu granu poljoprivredne proizvodnje

i umnogome doprinijela razvoju akvakulture i ribarstva u našoj zemlji.

U prilog tome govori i realizacija brojnih projekata u međunarodnim okvirima (Norveška, Švedska, Turska, Slovenija, Albanija, Hrvatska, Crna

Gora i dr.) i na području Bosne i Hercegovine. Članovi Katedre aktivno učestvuju i u radu ekspertnih timova i komisija za ribarstvo pri Federalnom

ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Sastavni dio Katedre za akvakulturu

je Centar za akvakulturu i ribarstvo, koji posjeduje moderne laboratorije, praktikum, bogatu biblioteku a potpuno je materijalno i tehnički opremljen za obavljanje terenskih istraživanja.

Centar je uspostavio značajnu saradnju sa brojnim ribnjacima i ribogojilištima, ribolovnim savezom i udruženjima i drugim privrednim subjektima u oblasti akvakulture i ribarstva.

Uposlenici Katedre za akvakulturu:

Prof. dr. Samir Muhamedagić

Dino Lepara, M. A.

KOOPERATIVNA ISTRAŽIVANJA

U poslijeratnom periodu u svom istraživačko-razvojnom radu Institut za zootehniku je uspostavio saradnju sa mnogim internacionalnim institucijama, od kojih se mogu izdvojiti: NORAGRIC, UMB, TIKA, BOKU, poljoprivredni i veterinarski fakulteti u regiji i sl. Pored toga, uposlenici Instituta su, u okviru različitih vidova saradnje, boravili na više evropskih univerziteta, uključujući Univerzitet u Kielu, ETH, INRA, JLU, UMB, BOKU, Univerzitet u Zagrebu. Rezultat toga je odbrana ili završni rad na nekoliko doktorskih disertacija uposlenika Instituta. U okviru regije tijesna saradnja je uspostavljena sa sličnim fakultetima na prostoru bivše države. Sa većinom spomenutih organizacija rađena su ili se još uvijek rade različita aktuelna istraživanja iz oblasti animalne genetike, akvakulture i ishrane životinja. Značajnu saradnju Institut je ostvario i sa različitim domaćim privrednim organizacijama kroz pružanje stručnih usluga, zajednički rad na naučnoistraživačkim projektima, izvođenje nastave u proizvodnim uslovima i obavljanje studentske prakse.

IZDAVAČKA DJELATNOST INSTITUTA

• Handžić, R., Muratović, S., Pobrić-Galijašević, Š., Čengić, S. i Vukalović, B. 1997. Ishrana domaćih životinja. Studentska štamparija Univerziteta u Sarajevu. Sarajevo.

• Selak, V., Bogućanin, H., Muratović, S. i Kasapović, S. 2002. Kako pomoći obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. United Methodist Committe On Relief. Travnik.

• Muhamedagić, S. i Pavličević, J. 2006. Priručnik za polaganje ribarskog ispita Sportsko-ribolovni savez Federacije Bosne i Hercegovine. Sarajevo.

• Brka M., Hodzic A., Ivankovic S., Vazic B., Muhamedagic S. 2006. Pramenka Breed Types of B&H. In: Catalogue of West Balkan Pramenka Sheep Breed Types

(Identification and Conservation of Animal Genetic Resources in South Eastern Europe), (Porcu K., Markovic B. eds). Faculty of Agricultural Sciences and Food-

Skopje, Rep. of Macedonia. Brka, M., Vegara, M., Brka, E., Klemetsdal, G., Brodin, J. i Muhamedagić, S. 2008. Uvod u SAS Windows za agronome (Statistical Analysis System). Poljoprivrednoprehrambeni fakultet. Sarajevo.

• Žiga, E., Telalbašić, R. i Rahmanović, A. 2008. Borički arapski konj. Šahinpašić. Sarajevo.

• Telalbašić, R., Rahmanović, A. i Žiga, E. 2010. Matična knjiga boričkog arapskog konja u Bosni i Hercegovini. Šahinpašić. Sarajevo.

• Telalbašić, R., Žiga, E. i Rahmanović, A. 2011. Matična knjiga bosanskog brdskog konja ergelskog uzgoja. Šahinpašić. Sarajevo.

• Brka, M., Omanović, H., Alibegović-Grbić, S., Dokso, A. i Zečević, E. 2011. Kozarstvo (univerzitetski udžbenik). Poljoprivredno-prehrambeni fakultet. Sarajevo.

• Čengić-Džomba, S., Drkenda, P., Đikić, M., Gadžo, D., Mirecki, N., Mirecki, S. i Latinović, N. 2014. Organska proizvodnja. Univerzitet Crne Gore, Biotehnički

fakultet. Podgorica.

• Brka M., Muratović S, Rustempašić A. i sar. 2014. Overview and assessment of support measures for endangered livestock breeds. Eds: Kompan D., Klopčič M. &

Martyniuk E. ERFP European Regional Focal Point for Animal Genetic Resources.

• Busha. Old cattle in the Balkan. Edited by K. Kume . West Print. Published in 2013, pp. 71. (2014). Animal Genetic Resources/Ressources Génétiques Animales/Recursos Genéticos Animales, 55, 137-137. doi:10.1017/S207863361400040X

• Brka, M., Omanović, H., Đedović, R., Zečević, E. i Rustempašić, A. 2015. Objekti za preživare. Poljoprivredno-prehrambeni fakultet. Sarajevo.

• Zečević, E., Dokso, A., Brka, M. i Omanović, H. 2015. Populacijska genetika u stočarstvu. Poljoprivredno-prehrambeni fakultet. Sarajevo.

• Domaćinović, M., Antunović, Z., Džomba, E., Opačak, A., Baban, M. i Mužic, S. 2015. Specijalna hranidba domaćih životinja. Poljoprivredni fakultet, Sveučilište

Josip Juraj Strossmayer. Osijek.

• Čustović, H., Ljuša, M. i Situala, B. (urednici). Čustović, H., Đikić, M., Čengić Džomba, S., Ljuša, M., Tvica, M., Situala, B. K., Moulton, M. K., Žurovec, O., Marković, M., Manojlović, M., Ćupina, B., Antanasović, S., Prodanović, S. i Vučković, S. 2015. Adaptacija na klimatske promjene u sektoru poljoprivrede (vrijeme je da djelujemo odmah). Poljoprivrednoprehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Sarajevo.

• Omanović, H., Brka, M., Škaljić, S., Čorbo, S., Sarić, Z. i Muratović, S. 2018. Osnovi animalne proizvodnje. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i

šumarstva. Sarajevo.

• Drkenda, P. and Zečević, E. 2018. Agrobiodiversity in Southeast Europe – Assessment and Policy Recommendations entity report Federation of Bosnia and Herzegovina. Deutsche Gesellschaft fur Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH.

• Muhamedagić, S. 2019. Salmonide sliva rijeke Neretve: ekologija, iskorištavanje i zaštita. Poljoprivredno-prehrambeni fakultet. Sarajevo.

OSNIVANJE I RAZVOJ INSTITUTA

Institut za ekonomiku poljoprivrede i prehrambene industrije je osnovan 1.6.1971. godine, kada se dotadašnji Zavod za ekonomiku poljoprivrede sa sjedištem u Sarajevu integrisao sa Fakultetom. Od tada Institut za ekonomiku poljoprivrede i prehrambene industrije radi kao konstitutivna jedinica Fakulteta, s tim što je u periodu od integrisanja Zavoda do izbijanja rata 1992. godine, pored nastavnog osoblja, u Institutu radio i izvjestan broj naučnih i stručnih radnika koji nisu bili angažovani u nastavnom procesu, nego isključivo na naučno-istraživačkim projektima.

U svom dugom postojanju, Institut je kadrovski jačao i razvijao se, te je izbijanje rata dočekao sa ukupno 24 uposlenika. U toku rada Fakulteta dugom osamdeset godina, dolazilo je, naravno, do značajnih kadrovskih promjena.

Od postanka pa do danas, umrli su mnogi članovi Instituta, a nakon isteka radnog vijeka, u zasluženu penziju otišli su mnogi njegovi uposlenici.

Također, jedan broj članova Instituta prekinuo je radni odnos s Fakultetom.

 PODRUČJE RADA I ZADACI INSTITUTA

Djelokrug rada je stvaranje, primjena, transfer znanja i informacija, kreiranje inovativnih rješenja i dijeljenje iskustva, što je osnova za poticanje

i snaženje produktivne saradnje svih aktera društva. Rad Instituta zasnovan je i na jačanju sposobnosti svakog pojedinca da uspješno i kreativno iznalazi rješenja za brži razvoj poljoprivrede, prehrambene industrije, te za uspostavljanje temelja stabilnog, održivog, okolišno osjetljivog i na domaćoj kulturi i tradiciji zasnovanog razvoja ruralnih zajednica i cjelokupnog bosanskohercegovačkog društva.

Time su definisane i osnovne poslovne aktivnosti Instituta, koje se navode kako slijedi:

• internacionalno prepoznat i cijenjen naučno-istraživački rad u oblastima kreiranja i implementacije javnih politika kao što su: poljoprivredna

politika i politika ruralnog razvoja, tranzicije društva i EU integracija sektora, međunarodne trgovine, institucionalne ekonomije, tržišta i

marketinga poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, upravljanja u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, upravljanja velikim i malim farmama, kalkulacija u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, investicija, upravljanja projektnim ciklusima, upravljanja kvalitetom i ruralnog razvoja;

• uspostava internacionalno kompatibilnog sistema cjeloživotnog učenja na svim nivoima u oblasti ekonomike agroindustrije za sve zainteresovane skupine bosanskohercegovačkog društva;

• gradnja društvenih mreža koje okupljaju sve zainteresirane aktere bosanskohercegovačkog društva i koje su osnova sistema transfera znanja i informacija, te produktivne saradnje sa administracijom i civilnim društvom, kao i različitim poslovnim subjektima i poljoprivrednim proizvođačima;

• uspostava i održavanje internacionalnih/regionalnih mreža univerziteta/fakulteta, naučno-istraživačkih institucija koje su osnova za unapređenje sposobnosti, kapaciteta i performansi Instituta i njegovo uključivanje u prostor visokog obrazovanja EU;

• uspostava i održavanje permanentne komunikacije sa naučno istraživačkom, ekspertskom i poslovnom zajednicom, te širom javnosti, a kroz kreiranje i učešće u različitim inovativnim inicijativama;

• kreiranje, implementacija i ocjena razvojnih projekata i programa koji trebaju da doprinesu razvoju kako sektora tako i ruralnih zajednica i cjelokupne bosanskohercegovačke privrede i;

• poticanje, kreiranje i vođenje različitih društvenih i poslovnih inicijativa koje vode očuvanju bosanskohercegovačke kulturne različitosti, kvaliteta okoliša i prirodnih resursa, te intelektualne i društvene raznolikosti bosanskohercegovačkog društva.

NAUČNI I STRUČNI DOPRINOSI INSTITUTA

U proteklom periodu Institut je tokom svog dugog postojanja, osim u nastavi, dao veliki doprinos i naučnoj misli i uopće struci agrara. Ovo se ogleda u publikovanju velikog broja naučnih i stručnih radova kako u domaćim tako i inostranim naučnim i stručnim časopisima, te izradi velikog broja studija, projekata i elaborata iz širokog spektra agroekonomskih tema. Brojne studijske agro-ekonomske analize i veliki broj strateških dokumenta rađenih pod liderstvom naših profesora te institutska participacija u velikim nacionalnim multidisciplinarnim projektima poput koordiniranja Društvenog cilja X (DC-X), dio su bogatog nasljeđa rada naših kolega do prije rata.

I poslije rata, iako kadrovski značajno oslabljen, Institut nije zaostajao u praćenju savremene naučne misli i aktuelnih dešavanja u sferi ekonomike

agrara. U posljednjih deset godina primjetno je liderstvo naših nastavnika u brojnim projektima na domaćoj sceni, ali i u respektabilnim projektima EU poput ERASMUS (bvši TEMPUS), projektima pod pokroviteljstvom FAO-a, te drugim internacionalnim projektima finansiranim od relevantnih svjetskih organizacija poput UNDP-a, Svjetske banke, IFC-a, USAID-a (USA), SIDA-e (Švedska), MPDL-a (Španija), GTZ-a (Njemačka), UCODEP-a/OXFAM-a (Italija).

OSOBLJE I ORGANIZACIJA INSTITUTA

U Institutu su do odlaska u penziju, napuštanja Fakulteta ili smrti radili sljedeći nastavnici, saradnici i službenici:

Nastavnici:

Prof. dr. Branko Bajčetić

Prof. dr. Ljubo Božić

Prof. dr. Slavoljub Dubić

Prof. dr. Žak Finci

Prof. dr. Redžep Jahović

Prof. dr. Aleksandar Milošević

Asim Kekić, dipl. prof. geogr.

Aleksandar Ličina, naslovni docent

Doc. dr. Bogoljub Milovanović

Prof. dr. Jusuf Mulić

Saradnici:

Nada Antunović, dipl. ing., laborant;

Ismeta Bahtović, dipl. ing., stručni saradnik;

Desimir Borovčanin, polj. tehn., saradnik;

Borovčanin Tanja, dipl. ing., saradnik;

Jasna Despot, dipl. ing., viši stručni saradnik;

Dr. Hajrija Jahić, naučni savjetnik;

Nada Selak, dipl. ing., viši stručni saradnik.

Službenici:

Vahida Buzar, tehnički sekretar

Prof. dr. Oton Pancer

Prof. dr. Risto Parijez

Prof. dr. Miodrag Perović

Osman Pirija, naslovni docent

Doc. dr. Rudolf Rajnpreht

Prof. dr. Franjo Božur

Prof. dr. Vjekoslav Selak

Prof. dr. Hamid Bogućanin

Prof.dr. Fehim Dedagić

Mahmut Karamehmedović, dipl. ing., stručni saradnik;

Sanja Sarić, dipl. prof. matem., asistent;

Zdravko Tolj, dipl. ing., stručni saradnik;

Tihomir Velašević, dipl. ing., viši stručni saradnik.

Greta Konjevod, daktilografkinja

AKTUELNA ORGANIZACIJA INSTITUTA

Institut za ekonomiku poljoprivrede i prehrambene industrije sada ima sedam stalno zaposlenih nastavnika i saradnika. Od tog broja, tri su redovna

profesora, dva docenta, jedan viši asistent i jedan asistent. Institut ima i dva stalno zaposlena člana na vannastavnim djelatnostima. U okviru Instituta

djeluju dvije katedre. To su Katedra za mikroekonomiku poljoprivrede i prehrambene industrije i Katedra za makroekonomiku poljoprivrede i prehrambene industrije. Od školske 2018/19. počelo je sa radom Vijeće Odsjeka za ekonomiku poljoprivrede i prehrambene industrije, koje se isključivo bavi nastavnim pitanjima. Osim predstavnika institutskih dviju katedri, u njegovom radu učestvuju predstavnici sa još 20 katedri.

Zaposlenici Instituta su raspoređeni u dvije pripadajuće katedre. Katedru za makroekonomiku poljoprivrede i prehrambene industrije čine predmeti:

Agrarna politika, Agrarna politika sa zakonodavstvom, Međunarodna trgovina, Osnove ekonomske teorije, Osnovi ekonomije, Ruralna sociologija, Ruralni razvoj, Ruralni razvoj i ruralni prostor, Tržište poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, Upravljanje javnim politikama.

Katedru za mikroekonomiku poljoprivrede i prehrambene industrije čine predmeti: Ekonomika poljoprivrede i prehrambene industrije, Ekonomsko projektovanje u poljoprivredi, Marketing poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, Menadžerski sistemi osiguranja kvaliteta, Metode istraživanja u agroindustriji, Metode naučnog rada u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, Osnove ekonomskog projektovanja, Poljoprivredno savjetodavstvo, Poljoprivredno zadrugarstvo, Procjenjivanje sredstava za poljoprivrednu proizvodnju, Računovodstvo, Razvoj novog proizvoda u prehrambenoj industriji, Teorija troškova, Troškovi i kalkulacija u poljoprivredi/prehrambenoj industriji, Upravljanje farmama, Upravljanje kvalitetom, Upravljanje projektnim ciklusom, Upravljanje u prehrambenoj industriji.

Svi članovi Instituta su angažovani na nastavi u okviru dodiplomskih studijskih programa Ekonomika poljoprivrede i Ekonomika prehrambene industrije, ali i na svim ostalim studijskim programima Fakulteta. Pored toga, nosioci su nastave na diplomskom studiju Ekonomika agroindustrije i ostalim diplomskim studijima aktivnim na Fakultetu.

Pored predmeta na koje su izabrani, nastavnicima je povjeren i određeni broj predmeta iz oblasti mikro- i makroagro-ekonomije, te se može s ponosom reći da se nastava iz široke, zahtjevne i značajne oblasti agroekonomike gotovo u cijelosti izvodi zahvaljujući angažmanu vlastitih personalnih kapaciteta Instituta.

Sadašnji nastavnici i asistenti na Institutu su:

Prof. dr. Sabahudin Bajramović, redovni profesor

Prof. dr. Aleksandra Nikolić, redovni profesor

Prof. dr. Dragana Ognjenović, redovni profesor

Prof. dr. Vedad Falan, docent

Doc. dr. Emir Bećirović, docent

Doc. dr. Alen Mujčinović, docent

Doc. dr. Alejna Krilić, docent

Doc. dr. Merima Makaš, docent

OSNIVANJE I RAZVOJ INSTITUTA

Institut za tehnologiju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda osnovan je paralelno sa osnivanjem Odsjeka za preradu i kontrolu poljoprivrednih

proizvoda. Odsjek je formiran na prijedlog Nastavno-naučnog vijeća Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu, akademske 1977/78. godine.

Prvobitni naziv Instituta bio je Institut za preradu i kontrolu poljoprivrednih proizvoda, a od 1989. godine ovaj naziv je promijenjen u naziv koji Institut

i danas nosi.

Tokom godina postojanja Institut je prošao kroz nekoliko razvojnoorganizacionih promjena koje su išle u pravcu jačanja Instituta i njegovog prilagođavanja modernim izazovima. Moderni izazovi s kojima se Institut suočava odnose se na edukaciju studenata, na saradnju sa sve zahtjevnijim privrednim subjektima i na sve sofisticiranija naučna istraživanja.

Istraživačka i poslovna strategija je u saglasnosti sa univerzitetskom, nacionalnom i internacionalnom strategijom s fokusom na edukaciju kadrova, te istraživanja i razvoj iz oblasti prehrambenih tehnologija.

Glavne smjernice ove strategije obuhvataju unapređenje znanja i vještina u održivom upravljanju proizvodnje hrane, iskorištavanju bioloških

potencijala, kao i razvoju novih tehnologija i proizvoda u lancu hrane.

U više od 30 godina svog postajanja, Institut je predstavljao mjesto razvoja naučne i stručne misli, a kroz svoje djelovanje tokom ovog perioda izrastao je u konceptualno i kadrovski najzaokruženiju instituciju takve vrste u Bosni i Hercegovini. Institut kao svoju posebnu komparativnu prednost ističe činjenicu da je rođen na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu, koji ima respektabilno iskustvo i renome, kako u obrazovanjumpoljoprivrednih i prehrambenih stručnjaka tako i u domenu naučno-istraživačkog rada u bezmalo svim oblastima poljoprivrednih i prehrambenih nauka.

Ovakvim konceptom sačuvana je i kvalitativno nadograđena veza između poljoprivrednih i prehrambeno-tehnoloških nauka. U ovom svjetlu je saradnja Instituta sa drugim institutima na Fakultetu neophodna, višestruko korisna i neprekidno se ostvaruje kroz sve vidove aktivnosti na obrazovnom, istraživačkom i stručnom planu.

AKTUELNA ORGANIZACIJA INSTITUTA

Institut za tehnologiju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda je nastojao kontinuirano jačati svoje materijalne ali i ljudske resurse. Danas,

on predstavlja najbrojniji institut Poljoprivrednog fakulteta, a čine ga 23 člana, od čega 7 redovnih i 5 vanrednih profesora, 5 docenata, 3 asistenta i 3 laboranta. U periodu od 2010. do 2020. godine kadrovskim jačanjem Instituta, kao i strateškim opredjeljenjem ka integraciji Univerziteta u Sarajevu, došlo je i do njegove reorganizacije. Edukacija i nastavni proces prelazi u nadležnost tri novoformirane katedre, dok Institut zadržava nadležnosti u sferi naučno-istraživačkog rada.

Institut objedinjuje sljedeće novoformirane katedre:

• Katedra za tehnologiju prehrambenih proizvoda animalnog porijekla,

• Katedra za tehnologiju prehrambenih proizvoda biljnog porijekla,

• Katedra za standardizaciju, specijalne tehnologije i nutricionizam.

U okviru nabrojanih katedri, obavlja se edukacija studenata na dodiplomskom, master i doktorskom studiju. Profesori sa ovog instituta angažovani su i na drugim univerzitetima: Univerzitetu u Bihaću, Univerzitetu u Donjoj Gorici, Univerzitetu u Banjoj Luci i Univerzitetu u Tuzli. U okviru Erasmus + programa i Mevlane, dvoje profesora je izvodilo nastavu i na evropskim univerzitetima i univerzitetu u Turskoj (Univerzitet Viana do Castelo, Portugal; Univerzitet u Bolonji, Italija, i Univerzitet u Bursi, Turska). Osim edukacije, članovi Instituta obavljaju ekspertize u oblasti procesa proizvodnje različitih grupa prehrambenih proizvoda, angažovani su kao stručni savjetnici pri projektovanju specijalizovanih postrojenja prehrambene industrije i angažovani su u naučno-istraživačkom radu iz područja prehramebne tehnologije i nauke o hrani. U okviru Instituta djeluju tri laboratorije, koje su opremljene velikim brojem instrumenata i aparata koji zadovoljavaju potrebe odvijanja nastave ali i naučno-istraživačkog rada. To su: Laboratorija za mljekarstvo, Tehnološka laboratorija za meso, ribe i jaja, gotovu hranu i ishranu i Laboratorija za tehnologiju vrenja i proizvode biljnog porijekla. U ovim, dobro opremljenim laboratorijama, vrše se eksperimentalna istraživanja te fizičko-hemijske, mikrobiološke, reološke i senzorne analize svih prehrambenih proizvoda, bezalkoholnih i alkoholnih pića.

Za istraživanja ali i praktičnu nastavu sa studentima, veoma su važna pilotpostrojenja, koja su oformljena pri Institutu za tehnologiju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. To su mini mljekara i pilot-postrojenje za preradu proizvoda biljnog porijekla Ovi pogoni nude mogućnost eksperimentalne proizvodnje na maloj skali većeg broja proizvoda kao što su: fermentisani mliječni proizvodi, fermentisana pavlaka, maslac, te gotovo sve vrste sireva, zatim voćni sokovi, džem, marmelada, biskvit, praline, vino i rakija.

Mogućnosti koje pruža rad u ovim pilotpostrojenjima su dobra osnova za saradnju sa industrijom u cilju proizvodnje novih proizvoda,poboljšanja parametara već postojećih proizvoda, ali i za razne vidove edukacija i obuke za osoblje koje radi u prehrambenim pogonima ili na gazdinstvima koja se bave preradom mlijeka ili različitih biljnih sirovina.

ZAPOSLENICI INSTITUTA

Zaposlenici Katedre za tehnologiju prehrambenih proizvoda biljnog porijekla su:

Prof.dr. Milenko Blesić, redovni profesor

Prof.dr. Sanja Oručević Žuljević, redovni profesor

Prof.dr. Asima Akagić, redovni profesor

Prof.dr. Nermina Spaho, redovni profesor

Prof. dr. Jasmina Tahmaz

Doc. dr. Amila Vranac, docent

M. A. Mirela Smajić-Murtić, asistent

Selvedina Muhić, laborant

Zaposlenici Katedre za tehnologiju prehrambenih proizvoda animalnog porijekla su:

Prof.dr. Selma Čorbo, redovni profesor

Prof.dr. Zlatan Sarić, redovni profesor

Prof.dr. Amir Ganić, vanredni profesor

Prof.dr. Sabina Operta, vanredni profesor

Prof.dr. Halil Omanović, vanredni profesor

Prof.dr. Lejla Biber

Prof. dr. Tarik Dizdarević

Doc. dr. Munevera Begić

Laboranti

Nermina Džanović, laborant

Denisa Salčin, laborant

Zaposlenici Katedre za standardizaciju, specijalne tehnologije i nutricionizam su:

Prof.dr. Nermina Đulančić, redovni profesor

Prof.dr. Enver Karahmet, vanredni profesor

Prof.dr. Irzada Taljić, vanredni profesor

Prof.dr. Almir Toroman

Zaposlenik Katedre za mikrobiologiju u poljoprivredi i prehrambenoj industriji:

Prof.dr. Mersiha Alkić-Subašić, docent

Članovi Instituta koji su u ovoj deceniji otišli u penziju:

Prof.dr. Ahmed Smajić

Prof.dr. Sonja Bijeljac

Prof.dr. Bedrija Alić

Mirsad Cerić

PODRUČJE RADA I ZADACI INSTITUTA

Kao vodeća institucija u oblasti proizvodnje, prerade i kontrole hrane, Institut ima izuzetno odgovornu poziciju s obzirom na značaj ishrane stanovništva u današnjoj modernoj eri. Institut kao cjelina i njegovi članovi pojedinačno, nastoje objediniti naučno-istraživačke aktivnosti i kapacitete s potrebama kako obrazovnog sistema tako i sa stremljenjima savremene analitike i proizvodnih procesa u prehrambenoj industriji.

Proučavanje i razjašnjavanje osnovnih karakteristika procesa proizvodnje hrane, od adekvatnog i racionalnog korištenja sirovina preko izučavanja fizičko-hemijskih i mikrobioloških karakteristika hrane do modernih, ekološki prihvatljivih i ekonomski održivih procesa prerade hrane, njenog konzervisanja, skladištenja, čuvanja i distribucije, a sve u skladu sa savremenim zahtjevima u pogledu sigurnosti hrane je jedna od temeljnih zadaća Instituta. U okviru navedenog, Institut nastoji inkorporirati savremena dostignuća nauke u obrazovni proces, unaprijediti saradnju sa subjektima koji se bave proizvodnjom, odnosno preradom hrane, te proširiti vlastita znanja i prenijeti ih kroz saradnju sa drugim domaćim i međunarodnim institucijama koje se bave sličnim djelatnostima.

Također, zadaća koju Institut obavlja je šira edukacija stanovništva o ulozi i značaju ishrane kroz učešće na javnim diskusijama, tribinama i istupima u medijima. Saradnja Instituta s privredom se ogledala i kroz angažman istaknutih stručnjaka iz privrede koji su dali svoj doprinos naročito u godinama kada je Institut radio na izgrađivanju vlastitih kadrova.

Pored stručnjaka iz bosanskohercegovačke privrede, svoj doprinos su dali i istaknuti profesori sa drugih fakulteta van BiH. Također, važnu pomoć u realizaciji nastave dali su profesori i asistenti sa drugih fakulteta i instituta u okviru Univerziteta Sarajevo (Mašinski, Prirodno-matematički, Veterinarski, Elektrotehnički fakultet, Pedagoška akademija, Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju – INGEB). Stručna saradnja Instituta ostvarena s privrednim subjektima rezultirala je realizacijom velikog broja projekata koji su, prije svega, namijenjeni unapređenju proizvodnje, edukaciji zaposlenih u privrednim subjektima, pisanju

tehnološke dokumentacije, monitoringu tehnološkog toka proizvodnje, uvođenju različitih sistema kontrole kvaliteta i dr. Istraživački i stručni projekti koje Institut realizuje uključuju izradu mnogih baccalaureat, master i doktorskih radova nudeći razvoj novih tehnologija i proizvoda, te uključivanje studenata u naučnu djelatnost još tokom procesa studiranja. Ovo također produbljuje povezanost s privrednim subjektima, te omogućava studentima da još za vrijeme studiranja, pored uobičajene prakse kao sastavnog dijela Bolonjskog procesa, uspostave vrijedne kontakte sa ljudima iz različitih institucija koje su na istom zadatku kao i Institut – proizvodnji dovoljne količine ispravne i kvalitetne hrane.

U laboratorijama Instituta i Fakulteta se mogu izvršiti analize kvaliteta

i zdravstvene ispravnosti hrane i pića, a Institut izvodi i izradu raznih

projekata i studija kako slijedi:

• izrada tehničko-tehnoloških elaborata prehrambenih pogona;

• uvođenje i kontrola mjera provjere i monitoringa zdravstvene sigurnosti

prehrambenih proizvoda u lancu proizvodnje od sirovine preko prerade

do skladištenja, distribucije i čuvanja prehrambenih proizvoda;

• kontrola kvaliteta, fizičko-hemijskih karakteristika, zdravstvene

ispravnosti namirnica, te analize i superanalize hrane i pića;

• organizacija i izvođenje senzornih ocjena prehrambenih proizvoda na

takmičarskim izložbama, sajmovima, te usmjerenim i edukativnim

ocjenjivanjima;

• studije i analize rješavanja čvrstog otpada, otpadnih voda i emisionih

gasova postrojenja prehrambene industrije;

• izrada specifikacija za autohtone i tradicionalne proizvode u cilju

dobivanja neke od GI oznaka (geographycal indications);

• snimanje i mapiranje tradicionalnih bosanskohercegovačkih proizvoda,

te detaljno proučavanje njihovih karakteristika i područja proizvodnje;

• uspostavljanje novih kurseva u saradnji sa domaćim i inostranim

partnerima i u drugim područjima proizvodnje hrane i pića

(ugostiteljsko-turističke ponude, gastronomija, održivi sistemi

proizvodnje hrane itd.).

 NAUČNI I STRUČNI DOPRINOSI INSTITUTA

Današnje aktivnosti zaposlenih članova Instituta su mnogobrojne i one uključuju vođenje nastavnog procesa, bavljenje naučno-istraživačkim radom, ali i aktivnostima koje se odvijaju u sklopu saradnje s privredom, organizovanjem i učestvovanjem na brojnim međunarodnim i domaćim skupovima, te učestvovanjem u brojnim međunarodnim i domaćim tijelima i odborima. Kao rezultat ovih aktivnosti, članovi Instituta za tehnologiju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda su bili nosioci ili učesnici velikog broja međunarodnih i nacionalnih projekata. Članovi Instituta su imali zapaženu saradnju sa naučnim institucijama u zemlji i inostranstvu.

Ova saradnja rezultirala je izvođenjem naučnih projekata koji su mladim kolegama omogućili da napreduju i realizuju svoje doktorske disertacije.

Ovdje treba posebno izdvojiti naučne projekte koji su se realizovali u saradnji sa Univerzitetom u Norveškoj, a čiji su nosioci bili članovi našeg instituta. Također, projekti EU: TEMPUS, ERASMUS I WUS, koji su se realizovali ili čija je realizacija još u toku, doprinijeli su modernizaciji postojećih i kreiranju novih nastavnih programa, usavršavanju nastavnika, internacionalizaciji Instituta i Fakulteta kroz mobilnost i dugoročnu saradnju s partnerskim univerzitetima na projektu.

Uspješnost naučno-istraživačkog rada ogleda se i u broju dobijenih nacionalnih naučnoistraživačkih projekata. U posljednjoj deceniji (2010–2020) Institut je dobio 12 novih projekata. Angažman na naučnim projektima finansiranim od kantonalnih ili federalnog ministarstva omogućio je materijalno i kadrovsko jačanje Instituta. Posredstvom ovih projekata Institut se osavremenjuje kupovinom novih instrumenata, studenti rade na svojim master i doktorskim tezama, a nastavnici, u saradnji sa studentima, rezultate naučno-istraživačkog rada objavljuju na simpozijima ili u referentnim časopisima.

IZDAVAČKA DJELATNOST INSTITUTA

• Zarić, J. i grupa autora. 1969. Šljiva. NIP “Zadrugar”. Sarajevo.

• Dozet, N., Stanišić, M., Bijeljac, S. 1970. Praktikum iz mljekarstva. Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Sarajevo (dopunjena izdanja 1979. i 1985).

• Dozet. N. 1970. Travnički sir. Agrarija. Sarajevo.

• Ćerimagić. H. 1973. Pčelarstvo. NIRO “Zadrugar”. Sarajevo (kasnije još tri izdanja).

• Dozet, N. 1973. Tehnologija mlijeka i mliječnih proizvoda (skripta). Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Sarajevo.

• Dozet, N., Stanišić, M., Bijeljac, S. 1975. Proizvodnja i primarna obrada mlijeka. “Zadrugar”. Sarajevo.

• Ćerimagić, H. 1979. Pčelarstvo Bosne i Hercegovine. Enciklopedija Jugoslavije Zagreb.

• Ćerimagić, H. 1979. Pčelarstvo Crne Gore. Enciklopedija Jugoslavije. Zagreb.

• Ćerimagić, H. 1980. Varoatoza (varooza) bolest pčelinjeg legla i odraslih pčela. NIRO “Zadrugar”. Sarajevo.

• Dozet, N. 1982. Proizvodnja bijelog sira. “Zadrugar”. Sarajevo.

• Semiz, M. 1983. Tehnologija industrijskog punjenja i pakovanja pića. Poslovna zajednica industrije piva i slada. Beograd.

Čaušević, Z. 1985. Savremena proizvodnja ovčijeg mesa. NIRO “Zadrugar”. Sarajevo.

• Dozet, N., Stanišić, M., Bijeljac, S. 1989. Dubrovački sir. Stanica za južne kulture. Dubrovnik.

• Brinzej, M., Caput, P., Čaušević, Z., Kralik, G., Mužić, S., Nikolić, M., Petričević, A., Srećković, A., Steiner, Z. 1991. Stočarstvo. Školska knjiga. Zagreb.

• Mijatović, D., Vuksanović, P., Blesić, M. 1992. Praktikum iz opšteg vinogradarstva. Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Sarajevo.

• Bajrović, T., Čaušević, Z., Handžić, R., Lulo, M., Podžo, M., Sarić, O., Smajić, A., Čaušević, Z., Smajić, A. 1995. Prerada mesa domaćih životinja. Grafika Šaran.

Sarajevo.

• Šarić, T., Jarebica, Dž., Čaušević, Z. 1996. Poznavanje i kontrola sirovina. Univerzitetska knjiga. Sarajevo.

• Dozet, N., Adžić, N., Stanišić, M., Žirić, N. 1996. Autohtoni mliječni proizvodi. Poljoprivredni institut Podgorica – SILMIR. Beograd.

• Sučić, Šerbo, M. 1996. Uputstvo za prihvat stoke i poljoprivredne mehanizacije iz projekta hitne rekonstrukcije farmi. Grafika Šaran. Sarajevo.

• Zec, S., Zejnilagić-Hajrić, M., Smajić, A. 1997. Praktikum iz fiziologije ishrane. Grafika Šaran. Sarajevo.

• Smajić, A. i grupa autora. 1998. Pregled implementacije projekata hitne rekonstrukcije farmi. Grafika Šaran. Sarajevo.

• Čorbo, S. 1999. Tehnologija ulja i masti. Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture isporta, Sarajevo publishing. Sarajevo.

• Smajić, A. 1999. Tehnologija mesa. Grafika Šaran. Sarajevo.

• Smajić, A. 2001. Argumenti. Bemust. Sarajevo.

• Bijeljac. S., Sarić. Z. 2003. Tehnologija mlijeka – Proizvodnja i primarna obrada mlijeka (skripta). Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Sarajevo.

• Bijeljac, S. 2003. Travnički sir. Udruga Pramenka. Mostar.

• Blesić, M. 2003. Politika i zakonodavstvo EU u oblasti proizvodnje i prometa hrane. Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Sarajevo.

• Sarić, Z., Bijeljac, S. 2003. Tehnologija mlijeka – Hemija, fizika i mikrobiologija mlijeka (skripta). Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Sarajevo.

• Sarić, Z. 2003. Tehnologija mlijeka – Sirarstvo (skripta). Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Sarajevo.

• Sarić, Z. 2003. Tehnologija mlijeka – Tehnologija mliječnih proizvoda (skripta). Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Sarajevo.

• Bijeljac, S. 2004. Livanjski sir. Udruga Pramenka. Mostar.

• Bijeljac. S. 2004. Sir iz mijeha. Udruga Pramenka. Mostar.

• Budimir, J., Marić, S., Kubiček, R., Spaho, N. 2004. Senzorska analiza. Tehnološki fakultet. Univerzitet Tuzla.

• Velagić-Habul, E., Nikolić, A., Begić-Akagić, A. 2005. Nove forme hrane na tržištu. Poljoprivredni fakultet, Univerzitet u Sarajevu.

• Bijeljac, S., Sarić, Z. 2005. Autohtoni mliječni proizvodi sa osnovama sirarstva. Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Sarajevo. Sarić, O., Škaljić, S., Handžić, R., Muratović, S., Meić, A., Čaušević, Z., Omanović, H., Sarić, Z., Križanac, S., Ribić, M., Šerbo, M. 2005. Priručnik za farmere. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Sarajevo.

• Sarić, Z. 2005. Principi dobre prakse u proizvodnji mlijeka. U: “Priručnik za farmere”. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Ured za koordinaciju projekta (PCU). Sarajevo.

• Blesić, M., Mijatović, D. 2006. Vinarski rječnik. Bospa Förlag, Södertälje, Sweden.

• Grujić, S., Blesić, M. 2007. Propisi o hrani. Tehnološki fakultet Univerziteta u Banjoj Luci. Banja Luka.

• Omanović, H., Meić, A., Šerbo, M. 2007. Proizvodnja kvalitetnog mlijeka. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Sarajevo.

• Čorbo, S. 2008. Tehnologija ulja i masti (univerzitetski udžbenik). Poljoprivredno prehrambeni fakultet Sarajevo. Sarajevo.

• Mujić, I., Sarić, O., Sarić, Z., Alibabić, V. 2008. Sojino mlijeko – Proizvodnja, prerada i zdravstveni aspekti. Biotehnički fakultet Univerziteta u Bihaću i Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu.

• Begić-Akagić, A., De Baerdemaker, J., Courtin, C. 2009. Fruit and Vegetable Processing – Recent Developments. In: Selected Topics on Food Science and

Technology. Tehnološki fakultet Univerziteta u Banjoj Luci and KU Leuven. Banja Luka – Leuven.

• Begić-Akagić, A., Tahmaz, J. 2009. Minimalno prerađeno voće i povrće. Poljoprivrednoprehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Sarajevo.

• Oručević, S., De Baerdemaker, J., Courtin, C. 2009. Cereal Science and Technology: The State of the Art as Seen in 15 Publications. In: Selected Topics on Food Science and Technology. Tehnološki fakultet Univerziteta u Banjoj Luci and KU Leuven. Banja Luka – Leuven.

• Oručević, S. 2009. Kvalitet glutena u proizvodnji hljeba. Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Sarajevo.

• Grujić, S., Spaho, N. 2009. Potrebe potrošača i kvalitet prehrambenih proizvoda. Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Sarajevo.

• Spaho, N., Blesić, M., Oručević, S., Begić-Akagić, A., Operta, S. 2009. Fermentirani proizvodi. Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Sarajevo.

• Spaho, N. 2009. Review of the Latest Research in the Field of Alcoholic Beverages. In: Selected Topics on Food Science and Technology. Tehnološki fakultet

Univerziteta u Banjoj Luci and KU Leuven. Banja Luka – Leuven.

• Blesić, M. (urednik). 2010. Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu – 70 godina postojanja i rada (monografija). Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Sarajevo.

• Oručević, S. 2011. Tehnologija proizvodnje i prerade brašna (skripta – rukopis). Poljoprivrednoprehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Sarajevo.

• Šakić, N. i Blesić, M. 2011. Osnovi tehnologije slada i piva. Poljoprivredno - prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Sarajevo. Havranek, J., Mikulec, N., Antunac, N., Rogelj, I., Perko, B., Trmčić, A., Majhenič, A. Č., Iveković, D., Jakaša, I., Popović-Vranješ, A., Cvetanović, D., Sarić, Z. and Dizdarević, T. 2012. An Atlas of Sheep Cheeses of the Countries of the Western Balkans. Eds. Antunac, A. and Mikulec, N. University of Zagreb, Faculty of Agriculture. Zagreb.

• Blesić, M., Mijatović, D., Radić, G. i Blesić, S. 2013. Praktično vinogradarstvo i vinarstvo. Izdanje autora uz potporu CRS Sarajevo. Sarajevo.

• Sarić, Z. 2013. Yeasts and Moulds as Cheese Contaminants. U: Cheese Ripening: Quality, Safety and Health Aspects. Eds. Randazzo, C. L., Caggia, C. and Neviani, E. Nova Sci. Pub., Inc., NYC, USA, 167–195.

• Đulančić, N. 2014. Obrada i prerada duhana. Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Sarajevo.

• Miličević, D., Oručević-Žuljević, S. i Ademović, Z. 2015. Od kakao zrna do čokolade. Univerzitet u Tuzli. Tuzla.

• Oručević-Žuljević, S. i Gadžo, D. 2015. Proizvodnja i prerada heljde u Bosni i Hercegovini – dosadašnja iskustva i budući izazovi. U: Hrana in prehrana za zdravlje, Ajda od njive do zdravlja. Ur. Raspor P. i Smole-Možina S. Inštitut za ževila, prehrano in zdravje. Izola.

• Čorbo, S. i Vujasinović, V. 2015. Namjenske masti i margarin. Poljoprivrednoprehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Sarajevo.

• Sarić, Z. and Dizdarević, T. 2016. Vlašić (or Travnik) cheese. In: The Oxford Companion to Cheese. Ed. Donnelly, C. Oxford University Press. New York, 754.

• Sakić, S., Dizdarević, T. and Sarić, Z. 2016. Herzegovina sack cheese. In: The Oxford Companion to Cheese. Ed. Donnelly, C. Oxford University Press. New York, 353–354.

• Dizdarević, T. and Sarić, Z. 2016. Livno cheese. In: The Oxford Companion to Cheese. Ed. Donnelly, C. Oxford University Press. New York, 443–444.

• Sarić, Z. 2016. Sirevi Bosne i Hercegovine. U: Svijet sira. Priručnik za degustatore sira. “Okusi sira – podrška malim proizvođačima sira”. Ur. Božanić, R., Veleučilište u Karlovcu, 265–285.

• Oručević-Žuljević, S. 2016. Faktori kvaliteta pšeničnog brašna. Poljoprivredno prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Sarajevo.

• Ganić, A. 2016. Prateći proizvodi u mesoprerađivačkoj industriji i mogućnosti njihovog iskorištavanja. Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u

Sarajevu. Sarajevo.

• Operta, S. 2016. Tehnologija proizvoda od mesa peradi. Poljoprivrednoprehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Sarajevo.

• Mijatović, D., Blesić, M., Jovanović-Cvetković, T. i Smajić-Murtić, M. 2016. Vinogradarsko-vinarski priručnik. Poljoprivredni fakultet, Univerzitet u Banjoj Luci. Banja Luka.

• Blesić, M. 2016. Tehnologija vina. Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Sarajevo.

• Spaho, N. 2017. Distillation Techniques in the Fruit Spirits Production. U: Distillation – Innovative Applications and Modeling. Ed. Dr. Mendes, M. InTech.

Karahmet, E., Toroman, A. i Hamidović, S. 2017. Higijena i sanitacija pogona u prehrambenoj industriji. Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Sarajevo.

• Osmanović, Z., Herceg, Z. i Čorbo, S. 2016. Procesno-prehrambeno inžinjerstvo. Univerzitet u Tuzli, Tehnološki fakultet. Tuzla.

• Akagić, A., Spaho, N., Omanović, H., Semić, A. i Hušidić, R. 2017. Tehnologija sokova i nektara (uredile Akagić, A. i Spaho, N.). Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Sarajevo.

• Akagić, A. i Vranac, A. 2017. Svojstva voća za proizvodnju sokova. Poljoprivrednoprehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Sarajevo.

• Čivić, H., Muminović, Š., Karić, L., Drkenda, P., Čorbo, S., Avdić, J. i Škaljić, S. 2017. Osnove biljne proizvodnje. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Ured za koordinaciju projekata (PCU). Sarajevo.

• Omanović, H., Brka, M., Škaljić, S., Čorbo, S., Sarić, Z. i Muratović, S. 2018. Osnovi animalne proizvodnje – preživari. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i mšumarstva, Ured za koordinaciju projekata (PCU). Sarajevo.

• Spaho, N. i Đukić-Ratković, D. 2019. Proizvodnja voćnih rakija. U: Nikičević, N., Spaho, N., Đukić- Ratković, D., Popović, B., Urošević, I. Proizvodnja voćnih rakija

vrhunskog kvaliteta. Drugo dopunjeno izdanje. Univerzitet u Beogradu, Poljoprivredni fakultet. Beograd.

• Ganić, A. 2019. Tradicionalni mesni proizvodi Visočkog kraja. Poljoprivrednoprehrambeni fakultet, Univerzitet u Sarajevu. Sarajevo.

• Đulančić, N. i Alkić-Subašić, M. 2019. Rezidue i kontaminanti u hrani. Poljoprivrednoprehrambeni fakultet, Univerzitet u Sarajevu. Sarajevo.

• Đulančić, N. 2019. Tehnologija cigareta. Poljoprivredno-prehrambeni fakultet, Univerzitet u Sarajevu. Sarajevo.

OSNIVANJE I RAZVOJ INSTITUTA

Sa osnivanjem Visoke škole 1947. godine planirano je da se za potrebe Poljoprivrednog i Šumarskog fakulteta snažno razvijaju predmeti Pedologija i Hemija, kao fundamentalni predmeti. Da bi se taj plan ostvario, bio je neophodan razvoj laboratorija za hemiju i pedologiju koje bi se koristile za izvođenje praktične nastave i laboratorijskih istraživanja Pioniri u opremanju hemijske laboratorije bili su Prof. dr Husnija Kurt i Prof. Kasim Hrustanović, koji su na fakultetu radili od 1948. godine.

Institut pod nazivom Institut za pedologiju, agrohemiju i melioracije (Institut za PAM) osnovan je 1984. godine. U okviru Instituta za PAM od početka su bile dvije katedre: Katedra za pedologiju i uređenje zemljišta i Katedra za agrohemiju, hemiju i biohemiju. U međuvremenu je dolazilo do različitih promjena naziva katedri, tako da je u posljednje vrijeme skoro svaki predmet bio katedra. U suštini oduvijek su zajedničku strukturu činile pedologija i melioracije na jednoj strani, a agrohemija, neorganska, analitička i organska hemija i biohemija na drugoj strani.

Organizaciju rada na predmetu Pedologija i opremanje pedološke laboratorije prvi je započeo Prof. dr Đuro Janeković dolaskom iz Zagreba 1949. godine. Odlaskom Prof. Janekovića sa fakulteta 1961. godine aktivnosti na razvoju pedološke laboratorije nastavlja Prof. dr Husnija Resulović koji uspješno vodi Institut za PAM i doprinosi njegovom razvoju do odlaska u penziju 1990. godine. U kasnijem periodu, njemu su se pridružili Prof. dr Petar Jovandić sve do 1992. godine i Prof. dr Dženana Bisić-Hajro do 1999. godine kada odlazi u penziju. Smjenom ove generacije pedologa, uspješan razvoj oblasti Pedologije i Održivog upravljanja zemljištem i pratećih modula, pedološke laboratorije, koja nakon rata nije ni postojala već su se vježbe za studente održavale u tadašnjem Zavodu za agropedologiju, nastavlja Prof. dr Hamid Čustović. Nakon odlaska Prof. Čustovića u penziju krajem 2019. godine, ove aktivnosti preuzeli su njegovi saradnici Doc. dr Melisa Ljuša i Doc. dr Mirza Tvica.

Profesor Akademik Mihovil Vlahinić najviše zaslužan za razvoj naučne oblasti Melioracija, koja se u novije vrijeme naziva Uređenje zemljišta.

Uspostava eksperimentalnih punktova za odvodnju na pseudoglejnim zemljištima na području Tuzle i izgradnja lizimetrijskih stanica na području Mostara i Popovog polja, omogućili su holistički pristup problemu uređenja zemljišta sa stanovišta odvodnje i navodnjavanja.

Saradnik i nasljednik Akademika Vlahinića na ovim poslovima bio je Prof. dr Zlatko Hakl, kojeg je na predmetu Melioracije i Uređenje zemljišta naslijedila Prof. dr Jasminka Žurovec. Nakon odlaska Prof. Žurovec u penziju krajem 2019. godine, ove aktivnosti preuzeo je njen saradnik Doc. dr Sabrija Čadro. Pored pedologije, kao fundamentalnog predmeta iz oblasti zemljišta, i agrohemija zauzima značajno mjesto. Općenito agrohemija i ishrana biljaka u savremenoj poljoprivrednoj proizvodnji predstavljaju značajnu oblast sa stanovišta ne samo povećanja plodnosti tla, već i kvaliteta poljoprivrednih proizvoda. Zbog toga je predmet Agrohemija preimenovan u Ishrana biljaka kako bi se naglasio kvalitativni i kvantitativni aspekt proizvoda i povezao biofiziološki i ekološki značaj intenzivne poljoprivredne proizvodnje koji je sve više prisutan, te uloge gnojidbe mineralnim i organskim đubrivima, kao i primjene različitih supstrata. Nosilac razvoja predmeta Agrohemija u okviru Instituta za PAM bila je Prof. dr Branka Savić, zatim Prof. dr Bahrija Šaćiragić sve do penzije 2007. godine, a danas je to Prof. dr Hamdija Čivić.

Hemija i biohemija kao fundamentalne nauke se na Poljoprivrednoprehrambenom fakultetu izučavaju na prvoj godini studija. One studentima svih smjerova daju osnove, neophodne za razumijevanje procesa koji se dešavaju u primarnoj proizvodnji i preradi hrane. Prije posljednjeg rata Hemiju je predavao Prof. dr Zdravko Devetak. Od 1983. godine različite oblasti hemije predaju Prof. dr Sonja Babić i Prof. dr Esma Velagić-Habul. Prof. Babić početkom rata 1992. godine napušta fakultet. Od tada pa do kraja rata Prof. Velagić-Habul je jedini profesor na predmetu. Profesorica je odredila trendove izučavanja predmeta koji se i danas prate na fakultetu.

Značajno je doprinijela opremanju hemijskog laboratorija i osnaživanju istraživačkih kapaciteta. Aktivno je učestvovala u velikom broju domaćih i međunarodnih projekata kako naučnih, tako i istraživačkih i obrazovnih. Prof. Velagić-Habul je aktivno učestvovala u provedbi Bolonjskog procesa na fakultetu. Danas Hemiju predaju Prof. dr Enisa Omanović-Mikličanin i Doc. dr Josip Jurković. Pored Hemije, Prof. Omanović-Mikličanin predaje i Hemiju hrane, a na drugi ciklus studija uvela je predmete Fizičko-hemijske instrumentalne metode i Uvod u nanotehnologiju i nanobiotehnologiju. Time je odredila nove, savremene trendove u izučavanju hemije na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu koji su sada fokusirani na primjeni savremenih analitičkih metoda u hemiji hrane i analizi kontaminanata. U istraživačke oblasti fakulteta Prof. Omanović-Mikličanin je također uvela i istraživanja iz oblasti forenzike hrane. Do osamdesetih godina prošlog stoljeća, biohemija se izučavala u sklopu fiziologije biljaka i životinja kada se odvaja u zaseban predmet zahvaljujući tada Doc. dr Branki Vukalović. Prof. Vukalović je predavala biohemiju na fakultetu do rata kada napušta fakultet. Fakultet dobiva svog profesora Biohemije tek nakon rata dolaskom Prof. dr Zilhe Ašimović.

Do 1992. godine na raspolaganju su bile sljedeće laboratorije:

• laboratorij za studentske vježbe iz organske i anorganske hemije, agrohemije i biohemije,

• laboratorij za naučno-istraživačke rad i analize iz hemije, agrohemije i biohemije,

• laboratorij za studentske vježbe fizičkih i hemijskih osobina tla iz pedologije,

• laboratorij za istraživački rad i analize iz fizike tla,

• laboratorij za naučno-istraživački rad i analize iz hemije tla.

Danas institut posjeduje dobro opremljene laboratorije za pedologiju, ishranu biljaka i melioracije, te hemiju i biohemiju. Institut raspolaže laboratorijskom opremom za vodno-fizička, mehanička i hemijska istraživanja tla. Institut također raspolaže GIS laboratorijom sa petnaest radnih mjesta. Ukupno poslijeratno opremanje laboratorije za pedologiju i GIS urađeno je uz najveću podršku projekata čiji je nosilac bio Prof. Čustović i njegovi saradnici. Institut raspolaže sa dvije laboratorije za hemiju i biohemiju. Jedna laboratorija je namijenjena za izvođenje vježbi na oba ciklusa studija, kao i izvođenje diplomskih i master radova. Laboratorija ima dvadeset mjesta i koristi se u punom kapacitetu kroz oba semestra. Pored ove laboratorije, institut ima istraživačku laboratoriju, opremljenu donacijama i projektima od kojih je posljednji projekat odobren od strane univerziteta za opremanje laboratorije za analizu hrane. Laboratorija posjeduje savremenu opremu koja omogućava analizu vode, zemljišta, hrane, kao i istraživanja iz oblasti hemije hrane, hemijske kontaminacije, forenzike hrane, nanotehnologije.

NAUČNA I NASTAVNA DJELATNOST INSTITUTA ZA PAM

U okviru instituta mogu se izdvojiti dvije razvojne faze. U prvoj fazi institut je bio nosilac naučnoistraživačkog i obrazovnog procesa. U posljednje vrijeme uloga instituta se značajno promijenila, obzirom da se pokrenuo rad odsjeka na fakultetu koje čine katedre i brinu o edukativnom procesu. Uloga instituta je s te tačke gledišta reducirana. U budućem periodu instituti, pa i Institut za PAM, trebaju da budu podrška naučno istraživačkom radu u sva tri obrazovna ciklusa, terenskom i laboratorijskom radu, te radu na projektima od fundamentalnog i aplikativnog značaja.

Naučna djelatnost

Od samog osnivanja, institut ima značajnu ulogu u naučno-istraživačkom radu, široko zahvatajući problematiku zemljišta, ishrane biljaka, okoliša,

hrane, vode, sa svih njegovih složenih aspekata:

• proučavanje uslova za obrazovanje tla, njegovu genezu, evoluciju, klasifikaciju, morfologiju, fizička, vodno-fizička, fizičko-mehanička i

hemijska svojstva;

• kartiranje i utvrđivanje bonitetne-proizvodne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta;

• izrada studija i karata upotrebne vrijednosti zemljišta;

• izrada projekata višenamjenskog vrednovanja zemljišta;

• izrada studija i idejnih projekata za komasaciju zemljišta;

• izrada strategija, programa i davanje uputstava za gospodarenje zemljištem;

• izrada pedoloških i drugih studijsko-istraživačkih radova;

• izrada projekata uređenja poljoprivrednog zemljišta;

• kategorizacija zemljišnog pokrivača/načina korištenja zemljišta u skladu sa EU Corine metodologijom;

• agro-ekološko zoniranje i određivanje pogodnosti zemljišta za pojedinačne kulture i sisteme proizvodnji, rejonizacija poljoprivrednog zemljišta i njegovo racionalno korištenje;

• primjena GIS-a i remote sensing izvora u izradi namjenskih karata za potrebe klasifikacije,m uređenja i zaštite zemljišta;

• kontrola plodnosti poljoprivrednog zemljišta, agrohemija i ishrana biljaka;

• istraživanje plodnosti tla (njegove opskrbljenosti makro i mikroelementima), gnojidba poljoprivrednih kultura organskim i mineralnim gnojivima, fiziologija ishrane biljaka;

• proučavanje evapotranspiracije, vodnog bilansa tla i manjkova i viškova vode u tlu;

• utvrđivanje režima i načina navodnjavanja i njihovog uticaja na prinos i kvalitet poljoprivrednih kultura;

• proučavanje erozije tla i odabir mjera konzervacije;

• proučavanje mogućih načina odvodnjavanja tla, organizacije i načina održavanja i eksploatacije odvodnih kanala i sistema; istraživanje kontaminiranosti poljoprivrednog zemljišta polutantima (teškim metalima i organskim polutantima);

• analiza klimatskih promjena i njihovog uticaja na poljoprivredu i okoliš;

• hemiluminiscencija i njena primjena u oblasti okoliša;

• primarni metabolizam i metabolizam elemenata u tragovima biljaka i domaćih životinja;

• hemijska kontaminacija hrane;

• određivanje kvaliteta vode i hrane;

• forenzika hrane – određivanje nenutritivnih komponenti hrane i određivanje geografskog porijekla;

• hemija hrane;

• zelena sinteza nanočestica;

• primjena nanotehnologije u poljoprivredi i preradi hrane;

• određivanje interakcija između hrane i materijala koji dolaze u kontakt sa hranom;

Institut također radi na primjeni i razvoju legislative, te nudi usluge laboratorijskog rada i ekspertiza. Doprinos Instituta za PAM ogleda se i kroz izradu pedoloških studija, te drugih studija i razvojnih dokumenata.

Članovi instituta su učestvovali na mnogim održanim nacionalnim kongresima pedologa, meliorativaca i hemičara, kao i na mnogim

simpozijumima u bivšoj Jugoslaviji i u Svijetu. Od domaćih institucija i udruženja posebno ističemo saradnju sa našim dugogodišnjim partnerima Federalnim zavodom za agropedologiju i Federalnim hidrometeorološkim zavodom BiH, te Udruženjem za proučavanje zemljišta/tla u Bosni i Hercegovini. Također Institut ima dugogodišnju saradnju sa Zavodom za javno zdravstvo Kantona Sarajevo koji iz godine u godinu omogućava našim studentima izradu master teza u svojim laboratorijama.

Naučni doprinos Instituta

Polazeći od stanovišta da je jedini pravi test svake hipoteze u brižljivoj opservaciji ili mjerenju aktuelnog problema u realnim okolnostima terenskih uslova, pravi odgovor na probleme u oblasti zemljišta, kao i poljoprivrede općenito, može se naći jedino eksperimentalnim putem. Zato se opravdano može reći Sine experientia nihil sufficienter scire potest (Bez eksperimentalnog rada ništa se pouzdano ne može znati).

S tim u vezi, u okviru svog naučno-istraživačkog rada Institut za PAM uspostavio je brojne istraživačke punktove od kojih izdvajamo:

• istraživački punktovi za drenažu teških zemljišta (Bosanska Dubica, Krušik kod Tuzle, Liješće kod Bosanskog Broda, Sijekovac kod Bosanskog Broda i Donji Rahić kod Brčkog); istraživački punkt za proučavanje ispiranja raznih sastojaka putem lizimetara na oglednoj stanici Butmir Sarajevo;

• lizimetrijska stanica za proučavanje vodnog režima tla, kretanja vode kroz tlo i kvantificiranje vodnog bilansa, kao i potrošnje vode putem poljoprivrednih kultura Mostar-Buna);

• lizimetrijska stanica za proučavanje vodnog bilansa i potrošnje vode putem poljoprivrednih kultura u uslovima tla i klime Popovog polja, te za istraživanje erozionih procesa na području kraških polja (Dubljani u Popovom polju);

• istraživanje uticaja rekultivacije na oštećenim zemljištima (Tuzla Đurđevik, Banovići, Zenica, Prijedor-Ljubija, Gacko, Livno);

• istraživanje uticaja rekultivacionih mjera na sanaciju oštećenih zemljišta (Tuzla-Đurđevik);

• eksperimentalna istraživanja i ogledi za uzgoj energetskog usjeva Mischanthus xgiganteus u Tuzli, Rogatici i Butmiru;

• istraživanja tresetišta u Livanjskom polju;

• kontejnerski uzgoj borovnice na neplodnim ili degradiranim tlima (Živinice). Na žalost eksperimentalni punktovi za drenažu teških zemljišta i lizimetrijske stanice potpuno su uništeni tokom ratnog perioda 1992- 1995. godine i nisu obnovljeni. Vrijednost navedenih eksperimenata i eksperimentalnih punktova još je i u tome što su se oni koristili i još uvijek se koriste gdje je to moguće, u nastavne svrhe i rad sa studentima.

Navedena istraživanja i eksperimentalna polja bili su reprezentativni punktovi koji su imali veliki značaj i primjenu ne samo na području Bosne i Hercegovine, nego i širem području ex Jugoslavije. U pogledu istraživanja i primjene savremenih pristupa sa punim pravom se može konstatovati da Institut za PAM, a time i Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu predstavlja svojevremene prave škole iz dva domena:

• proučavanje uzroka i posljedica oštećenja zemljišta, i

• proučavanje mjera na sanaciji teških i lakih zemljišta.

Danas fakultet, odnosno institut ne zaostaje kada je riječ o primjeni i razvoju novih tehnologija i pristupa u oblasti planiranja i upravljanja zemljišnim resursima. S tim u vezi posebno treba naglasiti uvođenje remote sensing-a i Geografskog informacionog sistema u naučnoistraživačke djelatnosti Instituta za PAM.

S ponosom ističemo da smo do sada, između ostalog, implementirali tri CORINE projekta (2006, 2012, 2018) Evropske unije koji su imali za cilj identifikaciju zemljišnog pokrivača/načina korištenja zemljišta i promjena koje su se desile u periodima 2000-2006, 2006-2012 i 2012- 2018. godina na prostoru Bosne i Hercegovine.

Ovim projektima uspostavljene su baze podataka koje se trenutno smatraju najrelevantnijim izvorima podataka kada je riječ o stanju i promjenama na zemljišnom pokrivaču. U posljednjih par godina na Institutu su započeta istraživanja iz oblasti nanotehnologije. U laboratoriji za hemiju i biohemiju vrši se sinteza i karakterizacija nanočestica, kao i ispitivanje mogućih primjena nanočestica u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i preradi hrane.

Vrlo je mali broj laboratorija i institucija u Bosni i Hercegovini koje se bave ovim istraživanjima što svrstava Institut, a time i Fakultet, u sam vrh istraživanja kada je riječ o nanotehnologiji i njenoj primjeni u poljoprivredi i prehrambenoj tehnologiji. U laboratoriji za hemiju i biohemiju se vrše ispitivanja iz oblasti forenzike hrane. Prije svega, riječ je o određivanju nenutritivnih komponenti u prehrambenim proizvodima, npr. šećera u sokovima i medu. U saradnji sa stranim partnerima, očekuje se nabavka oprema koja će omogućiti određivanje geografskog porijekla proizvoda, kao i određivanje nenutritivnih komponenti u hrani što će značajno proširiti opseg analiza koje se mogu raditi na Institutu za PAM. Time će laboratorija za hemiju, kao jedna od rijetkih u Bosni i Hercegovini, imati odlične uslove za istraživanja u oblasti forenzike hrane.

Nastavna djelatnost

Zadatak Instituta za PAM je održavanje nastave na I, II i III ciklusu studija, te pojedinačnim kursevima koji doprinose razvoju struke.

S tim u vezi, Institut za PAM trenutno uključuje sljedeće nastavne oblasti: pedologija, održivo upravljanje zemljištem, melioracije i uređenje zemljišta, ishrana biljaka, primjenjena hemija u poljoprivredi i prehrambenoj tehnologiji, primjenjena biohemija u poljoprivredi i prehrambenoj tehnologiji, forenzika hrane, nanotehnologija, hemijska kontaminacija hrane.

Ranije su u nastavne discipline bile uključene i geologija sa petrografijom i agrometeorologija. Predmet geologija sa petrografijom kasnije je uključen u disciplinu pedologija, agrometeorologija je prebačena na Instititut za ratarstvo, a saradnici su uglavnom bili sa Prirodno matematičkog fakulteta u Sarajevu.

U okviru instituta organizovan je veći broj magistarskih studija prije Bolonjskog procesa iz sljedećih oblasti:

• plodnost zemljišta, svojstva, istraživanja i mjere popravke,

• uređenje zemljišta,

• oštećenja zemljišta, uzroci, posljedice i sanacija, i

• održivo upravljanje zemljištem.

U predratnom periodu održani su magistarski studijski programi iz Plodnosti i uređenja zemljišta i Uređenja zemljišta. Master studij Održivo upravljanje zemljištem nakon rata nastavljen je školske 2000/2001 i trajao je do školske 2007/2008. godine. Nakon uvođenja Bolonjskog procesa ovaj magistarski dvogodišnji studij (4+2) prerastao je u master studijski program 3+2 pod nazivom Održivo upravljanje zemljištem i ruralnim prostorom koji je aktivan i danas.

Master studij Analiza hrane, podržan od strane WUS-a (eng. World University Service) i u saradnji sa evropskim partnerima trajao je od 2009 do 2011. godine na fakultetu.

Od osnivanja Fakulteta u nastavnom procesu Instituta za PAM učestvovali su:

Pedologija

Prof. dr. Đuro Janeković

Prof. dr. Husnija Resulović

Prof. dr. Petar Jovandić

Prof. dr. Dženana Bisić-Hajro

Prof. dr. Hamid Čustović

Prof. dr. Josip Bać

Akademik Mihovil Vlahinić

Prof. dr. Zlatko Hakl

Prof. dr. Melisa Ljuša

Doc. dr. Mirza Tvica

Mr. Boro Ivetić

Mr. Fahrudin Belko

Melioracije – Uređenje zemljišta

Prof. dr. Josip Bać

Akademik Mihovil Vlahinić

Prof. dr. Zlatko Hakl

Prof. dr. Jasminka Žurovec

Doc. dr. Sabrija Čadro

Mr. Mihajlo Marković

Agrohemija i ishrana biljaka:

Prof. dr. Branka Vukalović

Prof. dr. Bahrija Šaćiragić

Prof. dr. Hamdija Čivić

Doc. dr Emina Sijahović

Hemija:

Prof. dr. Zdravko Devetak

Prof. dr. Sonja Babić

Prof. dr. Esma Velagić-Habul

Prof. dr. Enisa Omanović- Mikličanin

Doc. dr. Josip Jurković

Mr. Šerif Alibalić

Mr. Davor Čordaš

Husnija Kurt, dipl. ing. hemije

Kasim Hrustanović, dipl. ing. hemije

Slobodan Kapetanović

Biohemija:

Prof. dr. Branka Vukalović

Prof. dr. Zilha Ašimović

Doc.dr. Lejla Čengić

Mirjana Vuleta-Polić

Laboranti:

Ismet Terzić

Dada Ivković

Veronika Stoparić

Jasmina Šahmanović

Želimir Sočo

Momirka Krnojelac

Džemila Dizdarević

Amira Pobrić

Olgica Gmaz

Lejla Čelik

OSOBE S POSEBNIM DOPRINOSOM U NAUCI I STRUCI

Svojim naučno-istraživačkim radom današnjoj uspješnosti Instituta za PAM pridonijeli su sljedeći profesori: Prof. Kasim Hrustanović, Prof Husnija Kurt, Prof. dr Đuro Janeković, Prof. dr Husnija Resulović, Akademik Mihovil Vlahinić, Prof. dr Branka Savić, Prof. dr Zdravko Devetak, Prof. dr. Esma Velagić-Habul i Prof. dr. Hamid Čustović.

Društvo je prepoznalo doprinos pojedinaca općem napretku te ih je posebno nagradilo:

• Prof. Husnija Kurt - Član AVNOJ-a, ZAVNOBIH-a, Nosilac Partizanske spomenice 1941. godine. Odlikovan Ordenom za hrabrost, Ordenom zasluga za narod I reda, Ordenom bratstva i jedinstva I reda.

• Prof. Kasim Hrustanović - Orden zasluga za narod sa srebrenom zvijezdom.

Prof. dr Branka Savić - Orden za hrabrost, Orden zasluga za narod II reda, Orden za hrabrost otečestvenog fronta.

• Prof. dr Husnija Resulović - 27-ojulska nagrada i Orden zasluga za narod sa srebrenim zracima.

• Akademik Mihovil Vlahinić - 27-ojulska nagrada i redovni član ANU BiH.

IZDAVAČKA DJELATNOST INSTITUTA

• Devetak, Z. 1960. Skripta za vježbe iz hemije. Šumarski fakultet. Sarajevo.

• Devetak, Z., Babić, S. i Alibalić, Š. 1975. Praktikum za vježbe iz hemije. Sarajevo.

• Hrustanović, K. 1963. Opšta i neorganska hemija. Poljoprivredni fakultet. Sarajevo.

• Hrustanović, K. 1963. Organska hemija (skripta). Poljoprivredni fakultet. Sarajevo.

• Resulović, H. et al. 1966. Hemijske metode ispitivanja zemljišta. Knjiga V. JDZPZ. Beograd.

• Resulović, H. et al. 1972. Metode istraživanja fizičkih svojstava zemljišta. Knjiga V. JDZPZ. Beograd.

• Resulović, H. 1972. Fizika tla (skripta za postdiplomski studij). Poljoprivredni fakultet Sarajevo.

• Resulović, H. 1972. Pedologija. Poljoprivredni fakultet Sarajevo.

• Savić, B. 1960. Metodi određivanja mikroelemenata u tlu i biljkama (priručnik). Poljoprivredni fakultet. Sarajevo.

• Savić, B. i Šaćiragić, B. 1967. Agrohemija – Praktikum za vježbe. Poljoprivredni fakultet. Sarajevo.

• Savić, B. 1972. Hemija zemljišta (skripta za postdiplomski studij iz oblasti plodnost imelioracije tla). Poljoprivredni fakultet. Sarajevo.

• Savić, B. i Jekić, M. 1975. Agrohemija. Univerzitet Sarajevo.

• Vlahinić, M. et al. 1972. Metode istraživanja fizičkih svojstava zemljišta. Knjiga V. JDZPZ. Beograd.

• Vlahinić, M. i Muftić, H. 1972. Poljoprivredne melioracije i uređenje zemljišta, I dio (udžbenik). Univerzitet u Sarajevu.

• Vlahinić, M. 1975. Konzervacija tla i vode (skripta). Poljoprivredni fakultet. Sarajevo.

• Vlahinić, M. 1978. Odvodnjavanje poljoprivrednih zemljišta. Poljoprivredni fakultet. Sarajevo.

• Vlahinić, M. 1979. Navodnjavanje (skripta). Poljoprivredni fakultet. Sarajevo.

• Jovandić, P. 1977. Adsorptivna sposobnost zemljišta (skripta za postdiplomski studij). Sarajevo.

• Jovandić, P. 1978. Kontrola plodnosti zemljišta (skripta za postdiplomski studij). Sarajevo.

• Resulović, H., Jovandić, P. i Bisić-Hajro, Dž. 1977. Mali pedološki praktikum. Poljoprivredni fakultet. Sarajevo.

• Šaćiragić, B. 1978. Praktikum iz agrohemije. Sarajevo.

• Babić, S., Velagić-Habul, E., Alibalić, Š. i Čordaš, D. 1987. Praktikum iz hemije (za studente Poljoprivrednog fakulteta). Univerzitet u Sarajevu.

• Babić, S., Velagić-Habul, E., Alibalić, Š. i Čordaš, D. 1990. Praktikum iz hemije (za studente Poljoprivrednog fakulteta) – dopunjeno i prerađeno izdanje. Univerzitet u Sarajevu.

• Resulović, H. 1999. Ekološke i tehničke funkcije tla (skripta za III stepen). Poljoprivredni fakultet. Sarajevo.

• Šaćiragić, B. 2000. Agrohemija. Univerzitetska knjiga. Sarajevo.

• Velagić-Habul, E., Mazalović, M., Sinanović, K., Bošnjak, I., Kovčalija, M., PenavinŠkundrić, J., Maksimović, M. i Bajramović, Đ. 2000. Praktikum iz opće hemije (za studente univerziteta u Bosni i Hercegovini: Sarajevo, Banja Luka, Tuzla, Mostar). Prirodnomatematički fakultet Univerziteta u Sarajevu.

Vlahinić, M. i Hakl, Z. 2001. Odvodnjavanje poljoprivrednih zemljišta (univerzitetski udžbenik). Poljoprivredni fakultet. Sarajevo.

• Resulović, H. i Čustović, H. 2002. Pedologija, Opći dio, knjiga I (univerzitetski udžbenik). Sarajevo.

• Čustović, H. i Tvica, M. 2003. Praktikum za pedološka istraživanja (za studente Poljoprivrednoprehrambenog fakulteta u Sarajevu).

• Čivić, H., Šaćiragić, B. i Elezi, Dž. 2004. Agrohemija sa ishranom biljaka (univerzitetski udžbenik). Graforad. Travnik.

• Omanović, E. 2004. Zbirka zadataka iz opće hemije sa rješenjima. Poljoprivredni fakultet. Sarajevo.

• Velagić-Habul, E., Nikolić, A. i Begić-Akagić, A. 2004. Nove forme hrane na tržištu; Nova hrana i organski proizvedena hrana. Poljoprivredni fakultet. Sarajevo.

• Velagić-Habul, E., Nikolić, A. and Begić-Akagić, A. 2005. New Food Forms at the Market: Novel Food and organic agricultural production. Faculty of Agriculture

Sarajevo, in the scope of Tempus/PHARE JEP16140/2001. “EU Food Law – Bridge Among University and Industry”.

• Resulović, H., Čustović H,. i Čengić, I. 2008. Sistematika tla/zemljišta, nastanak, svojstva i plodnost (univerzitetski udžbenik). Poljoprivredni fakultet. Sarajevo.

• Velagić-Habul, E., Omanović-Mikličanin, E. i Jurković, J. 2008. Praktikum iz hemije (za studente Poljoprivrednog fakulteta). Poljoprivredni fakultet. Sarajevo.

• Hanić, H., Čivić, H. i Murtić, S. 2009. Osnovi ishrane biljaka s praktikumom (univerzitetski udžbenik). Univerzitet “Džemal Bijedić” u Mostaru.

• Velagić-Habul, E. 2010. Hemija hrane. Univerzitet u Sarajevu.

• Ašimović, Z., Oručević, L. 2011. Praktikum iz Biohemije. Univerzitet u Sarajevu, Poljoprivrednoprehrambeni fakultet.

• Ašimović, Z. 2011. Enzimi u analizi hrane (skripta). Poljoprivredno-prehrambeni fakultet u Sarajevu i Wus Austrija.

• Velagić-Habul, E., Omanović-Mikličanin, E. 2011. Hemijska kontaminacija hrane. Poljoprivredno-prehrambeni fakultet. Sarajevo.

• Žurovec, J. 2012. Melioracije i uređenje poljoprivrednog zemljišta. Univerzitet u Sarajevu, Poljoprivredno-prehrambeni fakultet. Sarajevo.

• Čustović, H., Kovačević, Z. i Tvica, M. 2013. Ruralna ekologija. Univerzitet u Sarajevu. Sarajevo.

• Čustović, H., Kovačević, Z. and Tvica, M. 2013. Rural ecology. University of Sarajevo. Sarajevo.

• Muminović, Š., Karić, L., Jovović, Z. i Žurovec, J. 2014. Krompir. Univerzitet u Sarajevu, Poljoprivredno-prehrambeni fakultet. Sarajevo.

• Trkulja, V., Mitrić, S., Čivić, H., Karić, N., Ostojić, I., Mićić, N., Đurić, G., Cvetković, M., Pašalić, B., Radović, R. i Jusović, H. 2015. Integralna proizvodnja jagodastog voća. JU Poljoprivredni institut RS Banja Luka i Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Sarajevo. Čustović, H., Ljuša, M. i Sitaula, B. K. (urednici) 2015. Adaptacija na klimatske promjene u sektoru poljoprivrede (Vrijeme je da djelujemo odmah). Poljoprivrednoprehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu.

• Žurovec, J. 2016. Osnovi geodezija za agronome. Poljoprivredno-prehrambeni fakultet. Sarajevo.

• Čustović, H., Ljuša, M. and Sitaula, B. K. (editors) 2016. Adaptation to climate change in agriculture (Now is time to act). Faculty of Agricultural and Food Science

University of Sarajevo.

• Omanović-Mikličanin, E., Velagić-Habul, E., Preočanin, T., Jakaša, I., Đapo, M., Sedić, D., PitaBahto, A. 2017. Fizičko-hemijske instrumentalne metode u analizi

hrane i vode.

• Čivić, H., Muminović, Š., Karić, L., Drkenda, P., Čorbo, S., Avdić, J. i Škaljić, S. 2017. Osnovi biljne proizvodnje. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede

i šumarstva, Ured za kordinaciju projekata (PCU).

• Ašimović, Z. 2017. Uvod u metaboličku biohemiju (odabrana poglavlja). Univerzitet u Sarajevu, Poljoprivredno-prehrambeni fakultet. Sarajevo.

• Ašimović, Z. 2017. Osnovi biohemije. Univerzitet u Sarajevu, Poljoprivrednoprehrambeni fakultet. Sarajevo

• Taletović, J., Pleho, N. i Ljuša, M. 2018. GIS u prostornom planiranju. Sarajevo.

• Vuković, D., Badnjević, A. and Omanović-Mikličanin, E. 2018. Cost Effectiveness and Increasing of Accuracy of Medical Devices In Legal Metrology System: Case Study Bosnia and Herzegovina. In: Inspection of Medical Devices For Regulatory Purposes (eds.: Badnjević, A., Cifrek, M., Magjarevic, R. and Džemić, Z.) .Springer.

• Omanović-Mikličanin, E. 2018. Food Forensics. In: Forensic Genetics; Theory and Application (eds.: Marjanović, D., Primorac, D. and Dogan, S.). International Burch University. Sarajevo.

• Maksimović, M., Omanović-Mikličanin, E. and Badnjević, A. 2019. Nanofood and Internet of Nano Things. Springer.

• Čustović, H., Ljuša, M. and Schlingloff, S. 2020. Sustainable Land Management – approaches and practices in Bosnia and Herzegovina. Sarajevo.

• Čustović, H., Ljuša, M. i Schlingloff, S. 2020. Održivo upravljanje zemljištem – pristupi i prakse u Bosni i Hercegovini. Sarajevo.

• Čustović, H. 2020. Uticaj fizičkih svojstava tla na agrohidrološki bilans u području Bune i Popova polja. Sarajevo

Institut za zaštitu bilja i prehrambenih proizvoda bavi se podučavanjem i istraživanjem iz oblasti poljoprivrednih i biotehničkih nauka, obuhvatajući

naučne discipline poput fitopatologije, entomologije, mikrobiologije, fitofarmacije i herbologije, koje se sve objedinjuju u stručnom djelovanju Instituta sa svrhom pronalaska inovativnih i aplikativnih rješenja za zaštitu poljoprivrednih kultura i pružanja podrške bosanskohercegovačkim poljoprivrednim proizvođačima.

OSNIVANJE I RAZVOJ INSTITUTA

Predmeti iz oblasti zaštite biljaka, tačnije Poljoprivredna mikrobiologija, Fitopatologija i Entomologija, bili su zastupljeni u nastavnim planovima i programima od samog osnivanja Savezne visoke škole za planinsko gazdovanje 1947. godine, koja je već godinu dana poslije preimenovana u Poljoprivredno-šumarski fakultet. U ovim prvim godinama nakon ratne pauze, intenzivno se radilo na jačanju kadrovskih kapaciteta.

Zahvaljujući tome, već 1948. godine na Fakultet se zapošljava prof. dr. Ignjat Pobegajlo, 1949. godine prof. dr. Ljubica Radman, a 1952. godine prof. dr. Vladislav Vaclav – osnivači oblasti zaštite bilja na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu u Sarajevu. Prof. dr. Ignjat Pobegajlo je na Fakultet zaposlen najprije kao asistent, a zatim biran u sva nastavna zvanja. Na predmetu Fitopatologija u zvanju redovnog profesora je radio do svoje smrti 1960. godine. Pored toga, bila mu je povjerena nastava na predmetima Mikrobiologija i Pčelarstvo. U zvanje asistenta, a kasnije u sva druga nastavna zvanja na oblasti poljoprivredne mikrobiologije se 1958. godine bira dipl. ing. Vaso Radulović, a 1960. godine Olga Huzer-Alfirević, dipl. ing. Predmet Entomologija je u studijskoj 1947/48. i 1949/50. godini povjeren, kao honorarnom predavaču, Vladimiru Martinu. Sofija Ognjeva preuzima spomenuti predmet u školskoj 1951/52. godini kao honorarni asistent. Već 1952. godine predmet Entomologija dobiva stalnog nastavnika, Zeničanina Vladislava Vaclava, koji se iste godine bira za docenta i na Fakultetu ostaje do 1974. godine, kada se penzioniše u zvanju redovnog profesora. Osnivanjem zavoda kao organizacionih jedinica Fakulteta 1958. godine, osnovan je i Zavod za zaštitu bilja, koji je kasnije prerastao u Institut za zaštitu bilja s katedrama za entomologiju i fitopatologiju i Katedrom za mikrobiologiju. Kadrovskim jačanjem i intenziviranjem rada Instituta, uveden je predmet Fitofarmacija u akademskoj 1971/1972. godini, a nastava je povjerena prof. dr. Refiku Numiću. U 2002. godini, Institut mijenja naziv u Institut za zaštitu bilja i prehrambenih proizvoda s Katedrom za zaštitu bilja i Katedrom za mikrobiologiju poljoprivrednih proizvoda. U 80 godina rada i djelovanja, Institut je imao niz pionira i doajena oblasti zaštite bilja koji su razvijali poljoprivrednu fitopatologiju, mikrobiologiju,

entomologiju i fitofarmaciju, te svojim radom dali značajan doprinos nauci i struci u Bosni i Hercegovini, ali i šire.

PODRUČJE RADA I ZADACI INSTITUTA

Područje rada Instituta za zaštitu zdravlja bilja i prehrambenih proizvoda obuhvata nastavne aktivnosti, naučno-istraživački rad i stručnu djelatnost.

Veoma široko polje djelovanja Instituta uvjetuje raznovrsne zadatke, ali se svi objedinjuju u svrhu ostvarivanja primarnog cilja, a to je transfer znanja iz oblasti zaštite biljaka. S tim u vezi, zadaci Instituta obuhvataju:

• planiranje i izvođenje nastave na dodiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju,

• planiranje i izvođenje naučno-istraživačkih radova ili projekata,

• pružanje konsultanskih usluga i dijagnostičkog rada,

• održavanje kurseva i edukacija,

• promotivnu izdavačka djelatnost.

Kada je riječ o nastavnim aktivnostima, osnovni zadaci Instituta za zaštitu bilja i prehrambenih proizvoda su organizacija i održavanje nastave na dodiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju, ali i pojedinačnih kurseva koji doprinose razvoju fitomedicine.

Nastavne discipline instituta su:

poljoprivredna fitopatologija, poljoprivredna mikrobiologija, poljoprivredna entomologija, herbologija, fitofarmacija i integralna zaštita biljaka.

U okviru navedenih disciplina kreirani su predmeti sa adekvatnim sillabusima za određene nivoe studija. Od 1988. godine u okviru Instituta organizuje se magistarski studij Zaštita bilja, koji je revidiran po Bolonjskom sistemu kao diplomski master studij Fitomedicina. Osim učešća u obrazovnom procesu, Institut ima značajnu ulogu u naučno istraživačkom radu. Na Institutu se izučavaju različiti mikroorganizmi, etiologija i epidemiologija biljnih oboljenja, pojava i rasprostranjenost štetnih insekata i korova, te efikasnost djelovanja hemijskih materija na insekte, korove i patogene. Pored navedenog, posljednjih nekoliko godina intenzivno se radi na uvođenju ICT tehnologija u poljoprivredni sektor sa ciljem jačanja razvoja integralne zaštite biljaka u Bosni i Hercegovini, smanjenja upotrebe fitofarmaceutskih sredstava i zaštite životne sredine. U sklopu Laboratorije za mikrobiologiju provodi se niz istraživanja iz oblasti bioremedijacije zemljišta i voda.

U stručnom radu i saradnji s privredom, Institut djeluje preko pružanja konsultanskih usluga, provođenja različitih laboratorijskih ispitivanja za uzorke biljnog materijala, vode i zemljišta, te identifikacije i kontrole štetnih bioloških agenasa. Isto tako, u djelokrug rada s privrednim sektorom spada i održavanje obuka, edukacija i seminara iz oblasti zaštite biljaka.

NAUČNI I STRUČNI DOPRINOS INSTITUTA

Od samog svog osnivanja, Institut je svojim radom i djelovanjem dao značajan doprinos razvoju naučnih disciplina iz oblasti zaštite biljaka u Bosni i Hercegovini. Kako navedenu oblast karakteriše izuzetna stopa aplikativnosti u praksi, Institut je svojim radom i bogatom saradnjom s poljoprivrednim organizacijama učestvovao u uspješnom prenošenju dostignuća nauke u poljoprivrednu praksu. Kada je riječ o naučnom doprinosu, nezaobilazno je spomenuti rad doajena Instituta, poput prof. dr. Ignjata Pobegajla, prof. dr. Ljubice Radman, prof. dr. Vladislava Vaclava, prof. dr. Ante Beša, kao i prof. dr. Refika Numića i prof. dr. Husnije Festića, koji su bili prepoznati i van granica Bosne i Hercegovine. Članovi Instituta su svoje istraživačke napore usmjeravali na rješavanje aktuelnihm problema u poljoprivrednom sektoru, što je u to doba uključivalo rad na identifikaciji patogena, monitoringu i mapiranju biljne bolesti, a posebno na dijagnostičkom radu i identifikaciji vektora šarke šljive. Proučavanja rasprostranjenosti, morfoloških karakteristika, ekoloških i bioloških karakteristika ekonomskih, ali i karantinskih štetnih organizama na našim područjima i s tim u vezi određivanje praga štetnosti i metoda suzbijanja te ispitivanja djelotvornosti pojedinih pripravaka sredstava za zaštitu bilja bila su veoma značajna istraživanja članova Instituta, koja su imala direktne efekte na podizanje nivoa biljne proizvodnje. Aktuelni naučno-istraživački projekti se u oblasti fitopatologije bave molekularnom karakterizacijom biljnih virusa, u oblasti herbologije pojavom, rasprostranjenosti i alelopatskim djelovanjem ambrozije, a iz oblasti mikrobiologije bioremedijacijom i fitoremedijacijom (COST program).

Pored naučno-istraživačkog rada, Institut radi na internacionalizaciji i harmonizaciji nastavnih planova i programa u oblasti fitomedicine, kao i razvoju sistema cjeloživotnog učenja, što je posebno vidljivo kroz implementaciju TEMPUS projekta LifeADA, čije su aktivnosti rezultirale izgradnjom pčelinjaka na fakultetskom dobru na Butmiru. U sklopu navedenog pčelinjaka redovno se održavaju edukacije za privrednike. Isto tako, Institut svake tri godine održava obuku za odgovorna lica za promet fitofarmaceutskim sredstvima. Aktuelni ERASMUS+ projekt “Harmonization and innovation in PhD study programs for Plant health in Sustainable Agriculture” (HarISA) ima za cilj modernizaciju doktorskog studija iz oblasti zaštite bilja na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. 

Članovi Instituta su učestvovali u brojnim nacionalnim kongresima, simpozijima iz zaštite bilja u bivšoj Jugoslaviji, često sa uvodnim referatima, i bili njihovi suorganizatori i organizatori. U svojstvu konsultanata bili su angažovani na projektima Svjetske organizacije za hranu (FAO), Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Američke agencije za međunarodnu pomoć (USAID), Njemačke organizacije za tehničku saradnju (GTZ) i drugim. Pošto su skoro sve aktivnosti Instituta vezane za laboratorijski rad, u poslijeratnom periodu se intenzivno radilo na izgradnji adekvatnih laboratorijskih kapaciteta, prikupljanju uzoraka, stvaranju kolekcija insekata i biljnih bolesti, kao i nabavci modernih uređaja za provođenje naučno-istraživačkog rada.

Danas su u sklopu Instituta formirane dvije laboratorije:

• Laboratorija za zaštitu bilja,

• Laboratorija za mikrobiologiju.

Od osnivanja Fakulteta do danas u nastavnom procesu su učestvovali:

Fitopatologija

Nastavnici:

Dr. Ignjat Pobegajlo, redovni profesor

Dr. Ljubica Radman, redovni profesor

Dr. Refik Numić, redovni profesor

Dr. Miroslav Ristanović, docent

Dr. Amela Peljto, docent

Saradnici:

Mr. Sanja Radulović, asistent

Mr. Jasmin Tuzović, asistent

Entomologija

Dr. Vladislav Vaclav, redovni profesor

Dr. Jelva Batinica, redovni profesor

Dr. Nenad Dimić, redovni profesor

Dr. Ante Beš, redovni profesor

Dr. Husnija Festić, redovni profesor

Saradnici:

Mr. Stojanka Borisavljević, asistent

Mr. Snježana Govedarica-Hrnčić, asistent

Mikrobiologija

Nastavnici:

Dr. Ignjat Pobegajlo, redovni profesor

Dr. Vaso Radulović, redovni profesor

Dr. Olga Alfirević-Hauzer, redovni profesor

Dr. Josip Čolo, redovni profesor

Spoljni honorarni nastavnici i saradnici

Nastavnici:

Martino Vladimir, honorarni predavač, na predmetu Entomologije;

Dr. Živojin Tešić, redovni profesor, angažovan na predmetu Poljoprivredna mikrobiologija;

Dr. Milan Todorović, docent, angažovan na predmetu Poljoprivredna mikrobiologija;

Dr. Julijana Grbelja, redovni profesor, angažovana na predmetu Poljoprivredna mikrobiologija;

Dr. Tarik Treštić, redovni profesor, angažovan na predmetima Zaštita bilja i Fitopatologija;

Dr. Elda Vitanović, redovni profesor, angažovana na predmetu Fitopatologija;

Dr. Osman Mujezinović, redovni profesor, angažovan na predmetu Fitopatologija.

Saradnici:

Sofija Ognjeva, h. asistent entomologija

Laboranti i ostali radnici Instituta

Madžida Mučić

Bogoslav Laća

Senija Muhić

Obrenija Đuza

Mirjana Božić

Zora Mirković

Lucija Ivić

Adela Pašić

ČLANOVI INSTITUTA S POSEBNIM DOPRINOSOM NAUCI I STRUCI

Svojim naučno-istraživačkim radom današnjoj uspješnosti Instituta za zaštitu bilja doprinijeli su sljedeći profesori: prof. dr. Ignjat Pobegajlo, prof. dr. Vladislav Vaclav, prof. dr. Ljubica Radman, prof. dr. Nenad Dimić, prof. dr. Refik Numić, emeritus, prof. dr. Husnija Festić, emeritus.

Među njima teško je izdvojiti najzaslužnije, jer su svi dali veliki doprinos za razvoj Instituta.

Društvo je prepoznalo doprinos pojedinaca općem napretku, te ih je posebno nagradilo:

Prof. dr. Vladislav Vaclav je rođen 1909. godine u Zenici. Diplomirao 1937. godine na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zemunu. Doktorirao

1960. godine. Na Fakultetu je radio od 1952. do 1974. godine, kada je penzionisan u zvanju redovnog profesora na predmetu Entomologija. Odlikovan je Ordenom rada sa zlatnim vijencem.

Prof. dr. Ljubica Radman je rođena 1918. godine u Miloševićima – Banja Luka. Diplomirala je 1947. godine na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu

u Zagrebu. Doktorirala je 1958. godine na Sorboni (Francuska). Na Fakultetu radila od 1949. do 1988. godine, kada je penzionisana u zvanju

redovnog profesora na predmetu Fitopatologija. Odlikovana Ordenom rada sa zlatnim vijencem.

Prof. dr. Refik Numić je rođen u Sarajevu 1936. godine. Diplomirao na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Sarajevu 1957, magistrirao 1974. u Beogradu, a doktorirao 1970. godine na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu. Na Fakultetu radio od 1959. do 1998. godine, kada je penzionisan u zvanju redovnog profesora na predmetima Fitopatologija i Fitofarmacija Odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom. U zvanje profesora emeritusa izabran je 2002. godine.

Prof. dr. Nenad Dimić je rođen 1936. godine u Sarajevu. Diplomirao 1959. godine na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu. Magistrirao je 1966. u Beogradu, a doktorirao 1975. godine u Sarajevu. Na Fakultetu radio od 1960. do 1992. godine u zvanju redovni profesor na predmetu Entomologija. Odlikovan Ordenom rada sa zlatnim vijencem.

Prof. dr. Husnija Festić je rođen u Stocu 1934. godine. Diplomirao 1958. godine na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Sarajevu. Magistrirao 1965. godine na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gdje je i odbranio svoju doktorsku disertaciju 1972. Na Fakultetu je radio od 1960. godine do 2004. godine, kada je penzionisan u zvanju redovnog profesora na predmetu Entomologija. U zvanje profesora emeritusa izabran je 2005. godine.

AKTUELNA ORGANIZACIJA I SASTAV INSTITUTA

Prema aktuelnoj organizaciji, u sklopu Instituta za zaštitu zdravlja bilja i prehrambenih proizvoda, djeluju dvije katedre: Katedra za zaštitu bilja i Katedra za mikrobiologiju.

Zaposlenici Katedre za zaštitu bilja:

Prof. dr. Nedžad Karić, redovni profesor

Doc.dr.  Sanel Haseljić, docent

Dr Arnela Okić, viši asistent

Fejzo Bašić, M. A., asistent

Zaposolenici Katedre za mikrobiologiju su:

Prof. dr. Saud Hamidović, vanredni profesor

Berina Imamović, M. A., asistent

• Batinica, J. i Beš, A. 1976. Entomologija za ratarski odsjek (skripta). Poljoprivredni fakultet. Sarajevo.

• Beš, A., Ristanović, M. i Dimić, N. 1975. Pesticidi i njihova primjena. Posebno izdanje NIP “Zadrugar”. Sarajevo.

• Festić, H. 1979. Viroze voćaka i vinove loze. NIRO “Zadrugar”. Sarajevo.

• Festić, H. 1987. Šarka šljive. NIRO “Zadrugar”. Sarajevo.

• Festić, H. 1996. Poljoprivredna entomologija (univerzitetska knjiga). Svjetlost. Sarajevo.

• Festić, H. 2005. Koautor edicije: Western Corn Rootwom, Ecology and Management. CABI Publishing.

• Festić, H., Đurić, S. i Ivanović, D. 1987. Priručnik za suzbijanje bolesti i štetočina voćaka. NIRO “Zadrugar”.

• Festić, H., Đurić, S. i Ivanović, D. 1990. Zaštita voćaka i vinove loze. Zadrugar. Sarajevo.

• Hauzer-Alfirević, O. i Čolo, J. 1987. Mikrobiološki praktikum. Poljoprivredni fakultet. Sarajevo.

• Jarak, M. i Čolo, J. 2007. Mikrobiologija zemljišta. Poljoprivredni fakultet. Novi Sad.

• Karahmet, E., Toroman, A. i Hamidović, S. 2017. Higijena i sanitacija u prehrambenoj industriji. Poljoprivredno-prehrambeni fakultet, Univerzitet u Sarajevu.

• Karić, N. 2006. Involvement of stakeholders and developing cooperation with farmers – Building capacity for longer term. In: Integrated Pest Management for corn – a necessity or an opportunity? The case of the Western Corn Rootworm (ed. Gianluca Governatori). ERSA Italy. ISBN: 978-88-89402-25-2, pp. 70–74.

• Karić, N., Smajlović, E., Trkulja, V., Zovko, M., Slusarski, C. i Bugiani, R. 2016. Smjernice za integralnu zaštitu krastavca. Štamparija Grafomark. Laktaši. ISBN: 978-

9958-560-16-3.

• Karić, N., Trkulja, V., Đikić, M., Gadžo, D. i Smajlović, E. 2016. Integralna zaštita kukuruza/smjernice. Štamparija Fojnica d.d. Fojnica. ISBN: 978-9958-616-35-8.

• Karić, N., Trkulja, V., Smajlović, E., Zovko, M., Radović, R., Slusarski, C. i Bugiani, R. 2016. Smjernice za integralnu zaštitu paradajza, paprike i patlidžana na otvorenom polju. Štamparija Grafomark. Laktaši. Veselin Masleša. Sarajevo. ISBN: 978-9958- 560-22-4.

• Milenko, Š. i Peljto, A. 2005. Bezbjednost hrane – EU legislativa o reziduama pesticida i veterinarskih lijekova u hrani (dvojezična). Tehnološki fakultet Banja Luka.

• Numić, R. 1974. Fitofarmacija (fungicidi i herbicidi). Skripta. Sarajevo.

• Numić, R. 1995. Fitopatologija – opći dio. Univerzitet u Sarajevu.

• Numić, R. 1996. Fitopatologija – specijalni dio. Univerzitet u Sarajevu.

• Numić, R. 2000. Fitofarmacija. Univerzitet u Sarajevu.

• Ostojić, I., Peljto, A., Trkulja, V. i Rotim, N. 2006. Suzbijanje bolesti, štetnika i korova vinove loze (brošura). Društvo za zaštitu bilja u BiH. Peljto, A., Ostojić, I., Trkulja, V., Rotim, N. i Đikić, M. 2007. Suzbijanje bolesti, štetnika i korova koštičavih voćaka (brošura). Društvo za zaštitu bilja u BiH.

• Pobegajlo, I. 1929. O bolestima pčela. Beograd.

• Pobegajlo, I. 1952. Bolesti žita i njihovo suzbijanje. Seljačka knjiga. Sarajevo.

• Pobegajlo, I. 1953. Opšta poljoprivredna i šumska mikrobiologija (udžbenik). Veselin Masleša.

• Radman, Lj. 1978. Bolesti voćaka i vinove loze (udžbenik). Poljoprivredni fakultet Sarajevo.

• Radman, Lj. 1978. Fitopatologija. Opći dio (skripta). Poljoprivredni fakultet Sarajevo.

• Radman, Lj. 1979. Bolesti ratarskih kultura (skripta). Poljoprivredni fakultet Sarajevo.

• Radman, Lj. 1982. Fitopatologija – osnovi bolesti biljaka (udžbenik). Prosveta. Sarajevo.

• Radman, Lj. i Batinica, J. 1982. Bolesti i štetnici povrća u SRBiH. Zadrugar. Sarajevo.

• Radman. Lj. i Batinica J. 1983. Bolesti i štetnici povrća i njihovo suzbijanje. Zadrugar. Sarajevo.

• Radman. Lj. i Batinica. J. 1986. Bolesti i štetočine žita. NIRO “Zadrugar”. Sarajevo.

• Radulović, V. et al. 1966. Praktikum za mikrobiološka ispitivanja zemljišta i voda. Jugoslovensko društvo za proučavanje zemljišta. Beograd.

• Trkulja, V., Karić, N., Ostojić, I., Treštić, T., Dautbašić, M. i Mujezinović, O. 2012. Atlas karantinskih štetnih organizama. Grafomark. Laktaši. ISBN: 978-9958-

560-02-6.

• Trkulja, V., Mitrić, S., Čivić, H., Karić, N., Ostojić, I., Mićić, N., Đurić, G., Cvetković, M., Pašalić, B., Radović, R. i Jusović, H. 2016. Integralna proizvodnja jagodastog voća. Grafičar promet d.o.o. Sarajevo. ISBN: 978-99938-725-5-9.

• Zovko, M., Smajlović, E., Karić, N., Tešanović, D. i Bugiani, R. 2016. Smjernice za integralnu zaštitu vinove loze. Štamparija Grafomark. Laktaši. ISBN: 978-9958- 560-29-3.

OSNIVANJE I RAZVOJ INSTITUTA

Institut za poljoprivrednu tehniku je osnovan 1980. godine, a rad Instituta bio je inkorporiran urad drugih organizacionih jedinica Poljoprivrednog

fakulteta. Na prijedlog prof. dr. Mehmeda Lule i prof. dr. Ilije Popovića osnovan je Institut za poljoprivrednu tehniku. Inicijativu za pokretanje su podržale ostale kolege i organizacione jedinice na Poljoprivrednom fakultetu. Osnivanje Instituta za poljoprivrednu tehniku zahtijevalo je procedure u izmjenama Pravila na radu Fakulteta i Statuta te verifikaciju od Univerziteta i Ministarstva visokog obrazovanja Narodne Republike Bosne i Hercegovine. Institut za poljoprivrednu tehniku se u svom radu oslanja na naučne oblasti iz poljoprivrede, mašinstva i elektrotehnike, a ove naučne oblasti neophodne su za stvaranje sinergije koja je inkorporirana u najnovija tehničko-tehnološka dostignuća u poljoprivredi.

Institut za poljoprivrednu tehniku u periodu osnivanja uključivao je sljedeće katedre:

Katedra osnove mašinstva:

• Osnove mašinstva, elektrotehnike i regulacija

• Tehničko crtanje

• Osnove termodinamike

Katedra za poljoprivredne mašine:

• Mehanizacija stočarske proizvodnje

• Mehanizacija ratarske proizvodnje

• Mehanizacija voćarsko-vinogradarske proizvodnje

Pored ovih katedri u sastavu Instituta je I Laboratorija za poljoprivredne mašine na Butmiru. Nastavni kadar koji je realizovao nastavu na predmetima bio je sa Mašinskog i Poljoprivrednog fakulteta. Veza između dva fakulteta datira još iz vremena osnivanja Mašinskog fakulteta. Jedan od matičara je bio dipl. ing. Kazimir Boras, tadašnji profesor Poljoprivrednog fakulteta. Prijateljske veze i poslovna saradnja iz 60-ih godina, kada je osnovan Mašinski fakultet, prenosi se i na sadašnje generacije. U školskoj godini (2018/19) saradnja je ostvarena sa uvaženim profesorima: prof. dr. Rajfa Musemić, prof. dr. Hazim Bašić, prof. dr. Ševko Šikalo, prof. dr. Senad Kalabušić, doc. dr. Senad Huseinbegović, doc. dr. Adnan Mašić i mr. sc. Brano Vujičić.

 PODRUČJE RADA I ZADACI INSTITUTA

Institut za poljoprivrednu tehniku aktivnosti provodi u Laboratoriji za poljoprivredne mašine. Laboratorija je smještena na oglednom poligonu Butmir Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (FMPVŠ izdalo je 12. 12. 2014. godine Rješenje prema kojem se Laboratorija ovlašćuje da radi na poslovima redovnih pregleda uređaja za aplikaciju fitofarmaceutskih sredstava. Jedina smo ovlaštena laboratorija koja se bavi ovim poslovima na području Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH).

U decembru 2019. godine od FMPVŠ-a dobijamo dio mašina i setova rezervnih dijelova različitih poljoprivrednih mašina, a koji su dotad bili uskladišteni na drugom mjestu. Setove različitih rezervnih dijelova koje smo dobili Laboratoriji za poljoprivredne mašine daju mogućnost pružanja usluga servisiranja poljoprivrednih proizvođača. Institut za poljoprivredne mašine s kolegama iz FMPVŠ-a radi na stalnom poboljšavanju zakonskog okvira FBiH, a koji se odnosi na poljoprivredne mašine, uređaje i alate.

Institut za poljoprivrednu tehniku djeluje i radi u tri pravca:

• edukacija studenata,

• naučno-istraživački rad,

• uslužni rad za privredu.

Uposlenicima Instituta na prvom mjestu je edukacija i obrazovanje studenata. Prelaskom na Bolonjski sistem studija na dodiplomskom i diplomskom studiju nastavno i pomoćno osoblje je angažovano na opsluživanju sljedećih nastavnih modula:

A. Dodiplomski studijski programi

• Mehanizacija u biljnoj proizvodnji – studijski programi: Voćarstvo i vinogradarstvo i Ratarstvo i povrtlarstvo,

• Mehanizacija u animalnoj proizvodnji – studijski program Animalna proizvodnja,

• Poljoprivredna mehanizacija studijski program Ekonomika agroindustrije.

B. Diplomski (master) studijski programi

• Mehanizacija u voćarstvu – studijski program Voćarstvo,

• Mehanizacija u proizvodnji cvijeća i ukrasnog bilja – studijski program Floristika i pejzažno oblikovanje,

• Mehanizacija ratarske proizvodnje – studijski program Ratarstvo,

• Mehanizacija u fitomedicini – studijski program Fitomedicina,

Mehanizacija za proizvodnju i distribuciju stočne hrane – studijski program Hrana i ishrana,

• Primjena mehanizacije u stočarstvu – studijski program Animalna proizvodnja,

• Mehanizacija u povrtlarstvu – studijski program Povrtlarstvo,

• Precizna poljoprivreda i pametna proizvodnja hrane – studijski program Urbana poljoprivreda,

• Upravljanje klimom u urbanoj poljoprivredi pomoću informatičkih alata - studijski program Urbana poljoprivreda.

C. Doktorski studijski program

Akademska mreža profesora mehanizacije jugoistočne Evrope, čiji su članovi i naše kolege sa Instituta, učestvovala je u izradi osnova silabusa za treći ciklus studija iz oblasti poljoprivredna tehnika. Članovi Instituta učestvuju i na trećem ciklusu studija na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu, pri čemu se opslužuje šest predmeta iz oblasti poljoprivredna tehnika.

D. Edukacija studijskih grupa i farmera

Pored redovnog nastavnog procesa namijenjenog studentima, Institut učestvuje u edukacijama certificiranja poljoprivrednih savjetodavaca i odgovornih osoba za promet fitofarmaceutskih sredstava u Bosni i Hercegovini. U posljednje dvije godine realizirano je više kurseva. U prethodnom periodu održavale su se edukacije za udruženja farmera i hobiste, a redovno se odvijaju radionice i kratke obuke iz pravilne upotrebe mašina za aplikaciju fitofarmaceutskih sredstava. Institut je sudjelovao u seminarima i ekspertskim misijama za uspostavljanje okvira za “Zajednice za postizanje održive upotrebe pesticida”. Jedan od seminara je realizovan u prostorijama naše laboratorije u oktobru 2017. godine.

MATERIJALNO-TEHNIČKA OPREMLJENOST I RADNO OSOBLJE INSTITUTA

Laboratorija za poljoprivredne mašine se trenutno nalazi na oglednom poligonu Butmir na adresi Butmirska cesta 87, Ilidža. U toku rata 1992–1995, Laboratorija je spaljena i devastirana, pri čemu smo ostali i bez materijalno-tehničkih sredstava koja smo posjedovali (traktori i priključne mašine, oprema za ispitivanje poljoprivrednih mašina i sl.), a koja su se nalazila u prostorima Laboratorije. Zahvaljujući pomoći Vlade Republike Slovenije i velikom angažmanu prof. dr. Selimu Škaljiću, Laboratorija za poljoprivredne mašine je ponovno obnovljena i puštena u rad 19. 5. 2000. godine. Neprekidnim radom i zalaganjem uposlenih na Institutu, Laboratorija je postala jedan moderan centar kojim se možemo pohvaliti i široj regiji Balkana. Laboratorija se sastoji iz tri učionice, jedne radionice i dva garažna prostora, u kojima se nastava obavlja bez obzira na godišnje doba.

Od opreme koju posjedujemo možemo izdvojiti pokretnu električnu kočnicu, kojom se vrši dijagnosticiranje stanja traktorskog motora. Također, posjedujemo i tenziometrijsku opremu za mjerenje mehaničkih veličina električnim putem i opremu za testiranje fitofarmacetskih sredstava. Studentima Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta za praktičnu obuku na raspolaganju stoje tri dvoosovinska traktora, više jednoosovinskih traktora, desetine različitih priključnih oruđa, mašine za poluautomatsku proizvodnju rasada, mašine za mužu, razni električni i motorni uređaji.

U dosadašnjem radu Instituta bili su zaposleni sljedeći nastavnici, saradnici I tehničko osoblje:

Nastavnici:

Dipl. ing. Kazimir Boras, redovni profesor

Prof. dr. Mehmed Lulo, emeritus

Prof. dr. Ilija Popović, vanredni professor

Prof. dr. Borislav Gavrić, vanredni profesor

Prof. dr. Selim Škaljić, redovni profesor

Doc. dr. Nermin Rakita, docent

Saradnici:

Mr. Dragoljub Mitrović, viši asistent

Dipl. Ing. Husein Ćuk, asistent

Upravnik oglednog poligona:

Mr. Adnan Maličević

Tehničko osoblje:

Dipl. Ing. Jovica Perović, šef Laboratorije

Dino Mujanović, laborant

Ćazim Ćenanović, laborant

Jozo Matić, traktorista

Dragan Matić

Fahro Ćenanović

Amir Ćenanović

Mr. Senad Kadrić

Sead Sinanija

ČLANOVI INSTITUTA S POSEBNIM DOPRINOSOM NAUCI I STRUCI

Prof. dr. Mehmed Lulo, profesor emeritus, rođen 1927. godine u Sarajevu, gdje je pohađao osnovnu, srednju školu i Poljoprivredni fakultet. Na Poljoprivredno-prehrambeni fakultet je došao 1959. godine u zvanju predavača i ostao do 2005. godine u zvanju profesor emeritus. Tokom poslovne karijere dao je veliki doprinos u edukaciji brojnih generacija studenata. Objavio je 31 naučni i stručni rad, 9 projekata, 8 studija, 11 saopćenja, 5 izvještaja, 3 knjige, bio je mentor na 17 diplomskih radova i 3 doktorske disertacije. Bio je na mnogim javnim funkcijama, od kojih se izdvajaju: predsjednik Savjeta Fakulteta, prodekan za nastavu i član Republičke konferencije Narodne tehnike. Organizovao je preko dvadeset republičkih takmičenja traktorista orača Bosne i Hercegovine. Za svoj predani rad u organizaciji Narodne tehnike, nagrađivan je bronzanom, srebrenom i zlatnom plaketom Boris Kidrič.

IZDAVAČKA DJELATNOST INSTITUTA

• Lulo, M. i Škaljić, S. 2004. Mehanizacija poljoprivredne proizvodnje. Poljoprivredni fakultet. Sarajevo.

• Sarić, O., Škaljić. S., Handžić. R., Muratović. S., Meić, A., Čaušević, Z., Omanović, H., Sarić, Z., Križanac, S., Ribić, M. i Šerbo, M. 2005. Priručnik za farmere. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Ured za koordinaciju projekata (PCU). Sarajevo.

• Omanović, H., Brka, M., Škaljić, S., Čorbo, S., Sarić, Z. i Muratović, S. 2018. Osnovi animalne proizvodnje. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i

šumarstva. Sarajevo.