FK Željezničar iznjedrio je mnoge uspješne ljude, ne samo u svijetu nogometa, nego i drugih polja.
Benjamin Imamović diplomirani inženjer poljoprivrede danonoćno je boravio na Stadionu Grbavica 2018. godine kada se tu postavljao novi teren, tada nešto sasvim novo za Bosnu i Hercegovinu.
FK Željezničar je uvijek znao cijeniti nadolazeće snage, pa je Imamović kasnije postavljen za voditelja održavanja terena u FK Željezničar. Ubrzo je njegov kvalitet prepoznat i van granica Bosne i Hercegovine, pa danas radi za renomiranu kompaniju SIS Pitches u Dubaiju, britanskoj kompaniji koja radi i za Real Madrid, Barcelonu, Chelsea, Inter…
“Svi koji su bili usko vezani uz klub mogli su prepoznati moju želju i nastojanje da implementiram najmodernije metode i načine održavanja nogometnih travnjaka na Stadionu Grbavica nakon rekonstrukcije hibridnog terena. Dobio sam priliku da skoro dvije godine budem rukovodilac održavanja sportskih terena FK Željezničar.
Ugostili smo renomirane klubove, bili smo domaćini reprezentacije Bosne i Hercegovine, a što se tiče samih terena u tom periodu su bili ocijenjeni i okarakterisani kao najbolji u državi, na što sam itekako ponosan i uvijek ću se prisjećati tih vremena. Sama atmosfera u klubu i oko kluba u tom periodu je bila izvanredna, i bila je čast pripadati tom kolektivu. Naravno, redovno pratim sva dešavanja, i nadam se da ćemo u skorije vrijeme dostići identičan nivo organizacije.
Moj sljedeći angažman je bio na jednom izuzetno zanimljivom projektu u parku prirode Tajan, preciznije na golf terenu Forest Creek, u blizini Zavidovića. Ovom prilikom preporučujem svakome da posjeti pomenutu lokaciju i uživa u golfu i prirodi svojstvenoj samo za prostore naše domovine.
U međuvremenu sam magistrirao na temu izgradnje nogometnih terena po najvišem standardu, te organizirao seminare i radionice za klubove Premijer lige Bosne i Hercegovine.”, govori Imamović za Reprezentacija.ba.
Benjamine, otkud jedan Sarajlija u Dubaiju u renomiranoj firmi poput SIS Pitches?
“Mislim da su moja želja i strast za ovom vrstom posla nekako trasirali moj put. Naravno, uz veliku posvećenost te odricanje i upornost dobio sam priliku da budem dio tima najbolje kompanije na svijetu kada su u pitanju izgradnja i održavanje nogometnih terena – SIS Pitches. Ne mogu, a da ne spomenem podršku roditelja svih ovih godina, i nadam se da su ponosni.
Moja kompanija gradi i priprema terene za turnire pod okriljem UEFA/FIFA širom svijeta, a ja sam trenutno u Dubaiju i upravljam sektorom održavanja na prostoru Bliskog Istoka.
U proteklih šest mjeseci imao sam priliku ugostiti najbolje svjetske klubove poput Real Madrida, Barcelone, Intera, Liverpoola, Chelsea, Milana, Arsenala, Leicestera i mnogih drugih. Jedno divno iskustvo i svojevrsna nagrada za sav uloženi napor i trud prethodnih godina.”
Kako uopšte uspoređuješ uslove u kojima rade klijenti tvoje firme sa našim klubovima?
“Prva liga UAE broji ukupno 14 klubova, a mi smo zaduženi za održavanje 11 stadiona i trening terena koji pripadaju tim klubovima. Razlika između infrastrukture u našoj domovini i UAE je zaista nemjerljiva. Klubovi imaju priliku da rade i igraju utakmice na terenima najvišeg kvaliteta, potpuno identičnim onima u EPL naprimjer.
Naravno, novac je osnovni faktor koji uvjetuje takvo stanje. Ali važno je istaći da surađujem sa vrhunskim stručnjacima iz ove oblasti, odnosno uloženi novac ne garantira uspjeh bez primjenjenog znanja i stručnosti.
Također, moram istaći da su čelni ljudi klubova na ovim prostorima itekako svjesni važnosti ulaganja u nogometne terene, a to se odnosi na sve uzraste i kategorije nogometaša. To je nešto što nama nedostaje u prvom redu, govoreći o Bosni I Hercegovini, da shvatimo koliko kvalitet podloge i njene performanse utiču na samu igru, kvalitet takmičenja, te na kraju kompletan ugođaj i doživljaj posmatranja utakmice”, kaže nekadašnji uposlenik FK Željezničar.
U FK Željezničar si pratio radove rekonstrukcije terena. Sa ove vremenske distance kako danas gledaš na urađeno na Grbavici? Grijači su postavljeni, ali nikada nisu korišteni, zašto?
“U toku dva mjeseca svakodnevno sam pratio izgradnju, bilježio i prikupljao informacije, te svoj diplomski rad bazirao na slučaju izgradnje nogometnog terena Stadiona Grbavica.
Sami radovi su odrađeni korektno i nema nekih većih zamjerki. Istini za volju, materijali korišteni za zonu korijena, odnosno pijesak nije najvišeg kvaliteta.
Nešto slično gledamo na stadionu Koševo ovih dana, koliko mogu upratiti iz medija i saznati od meni bliskih ljudi. Grijači koji su postavljeni na Stadionu Grbavica nisu adekvatni iz razloga što je njihovo korištenje izuzetno skupo. Zaista rješenje koje je nelogično za stadione sa limitiranim budžetima, i po meni predstavlja potpuni promašaj.
Koliko je meni poznato, isti nisu nikada ni spojeni na sistem Elektrodistribucije, odnosno nisu nikada ni propisno tesitrani.
Kratko rečeno, potpuni promašaj, naročito za područje Sarajeva gdje se zimi temperature mogu spusiti značajno ispod 0 stepeni celzijevih”.
Vjerovatno pratiš i radove koji su se ove sezone radili u Banjoj Luci, Mostaru, Tuzli i Sarajevu? Sve je trajalo duže nego planirano, najgore je na Koševu, čini se da je situacija izmakla kontroli?
“Zaista sam zauzet, mnogo je posla i još uvijek nisam uspio uzeti nekoliko dana da odmorim i posjetim Sarajevo. Međutim, uspijem ponešto pročitati iz medija koji imaju hrabrosti i volje da se bave tim pitanjima, te saznam ponešto od bliskih prijatelja koji su indirektno uključeni u te procese.
Želim istaći da je Nogometni savez u određenoj mjeri podržao i finansirao izradu mog Magistarskog rada, u okviru kojega sam detaljno analizirao sva raspoloživa nalazišta pijeska na području Bosne i Hercegovine.
Jedan izuzetno vrijedan i koristan rad za naše uvjete. Međutim, neko je odlučio da to sve zanemari, skloni na stranu, te odabere i odluči se za materijale koji nisu adekvatni. Iako cijena izgradnje opravdava korištenje materijala koji su mnogo kvalitetniji od onih za koje su se izvođači odlučili. Odnosno u okviru budžeta planiranog za izgradnju svakog pojedinačnog stadiona itekako je bilo prostora za korištenje materijala najvišeg kvaliteta.
O samom trajanju radova je bespredmetno govoriti, uzmite u obzir da moja kompanija može izvesti identične radove u okviru šest sedmica. Zaista ostaje nejasno zbog čega se sve toliko odužilo, te zašto su korišteni nepropisni materijali.
Fokus u budućem periodu bi trebao biti na održavanju, od kojeg kvalitet podloge u mnogome zavisi. Nadam se da će se barem tom segmentu pristupiti profesionalno i odgovorno.”
Šta su svjetski trendovi i šta je novo u svijetu fudbalskih terena za naredne godine?
“Hibridni tereni i dalje predstavljaju najnapredniji ili najmoderniji tip nogometnih terena, moja firma je bila zadužena za izgradnju 40 terena u Kataru, uoči Svjetskog prvenstva. Naredno Svjetsko prvenstvo također će se igrati na hibridnim terenima, i mislim da zadugo nećemo pronaći bolje rješenje.
Vrijedi naglasiti i da je održavanje istih značajno komplikovanije od tradicionalnih terena.
Kada pričamo o vrhunskom sportu, fokus je na kreiranju travnate podloge koja će biti identična tokom trajanja čitave sezone. Odnosno da uvjeti ne osciliraju neovisno od vremenskih uvjeta ili perioda godine, to jest da se efekat domaćeg terena dodatno naglasi i istakne.
Pored toga radi se na tome da se implementiraju i koriste vrste trave koje je moguće navodnjavati recikliranom vodom, te koje su otporne na visoke temperature i sušu, s obzirom da su travnjaci veliki potrošači slatke vode, a ista je ograničena i predstavljat će luksuz u narednom desetljeću.
Također, uređaji poput vještačkog osvjetljavanja predstavljaju potrebu i sve više su dio uobičajene prakse na stadionima koji su velikog kapaciteta i čiji teren je većinu dana u sjeni, odnosno nije izložen direktnoj sunčevoj svjetlosti. Na tržištu su dostupni LED uređaji, čija je potrošnja el. energije značajno umanjena.
Jednom rječju, nastojanja su da se promoviše održivost i umanje troškovi direktno vezani za održavanje travnjaka na najvišem nivou”.
S obzirom na budžete naših klubova, koje bi bile tvoje preporuke za Bosnu i Hercegovinu? Kakve terene praviti, te kako ih održavati?
“Poznavajući naš mentalitet, obučenost i spremnost za ulaganje zaista sam skeptičan kada je održavanje hibridnih terena u pitanju. Možda je za naše uvjete trebalo odabrati neku drugu vrstu terena i fokus staviti na druge stvari. Ne zaboravimo da klimatske prilike na prostoru Bosne I Hercegovine znaju biti surove što je dodatni izazov u svemu tome.
Svojim kolegama koji su direktno uključeni u održavanje istih želim naravno svu sreću i mnogo uspjeha.
Ukoliko se u održavanje istih ne ulože neophodna sredstva, kako u mehanizaciju i ostale materijale tako i u obuku i trening uposlenika, mislim da ćemo se suočiti sa istim problemima kao i prije njihove rekonstrukcije.
To su teme koje sam zaista isticao prilikom seminara održanom na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu prije nekoliko godina, sa kolegama iz Slovenije, Hrvatske i Engleske”, kaže Benjamin Imamović za Reprezentacija.ba.
(Reprezentacija.ba)