S fokusom na izazove sa kojima se susreću poljoprivreda i prehrambena industrija, kao i na potencijal ovih sektora da transformišu izazove u prilike, u Sarajevu je u srijedu počela 34. Međunarodna naučno-stručna konferencija poljoprivrede i prehrambene industrije - Agriconference. Konferencija, koju je organizovao Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu u partnerstvu sa Poljoprivrednim fakultetom Ege Univerziteta u Turskoj, okupila je brojne učesnike, stručnjake, studente i istraživače iz svih srodnih disciplina koji će svojim znanjem i stručnošću doprinijeti razvoju naučnog društva i industrije.

- Nadamo se da ćemo na kraju konferencije donijeti odluke koje ćemo proslijediti nadležnima na svim nivoima vlasti, jer smo svakodnevno svjedoci isticanja značaja poljoprivrede u teoriji, dok u praksi ta podrška izostaje. Također, svjedoci smo da je sve manje proizvođača, da su brojni faktori koji na to utiču, ali i činjenice da je hrane sve manje, što je posljedica manjka proizvođača u BiH. Nadamo se da će se to promijeniti, da će oni koji trebaju čuti i usvojiti naše zaključke i preporuke, kazao je Muhamed Brka, dekan Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta iz Sarajeva.

Jasmin Grahić, prodekan za međunarodnu saradnju i naučno istraživački rad sa Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta UNSA, naglasio je da su u fokusu ove godine sve one prijetnje koje su skrivene, a koje mogu napraviti velike probleme poljoprivredno-prehrambenom sektoru.

- Trenutno je najveći izazov da nemamo uređen sistem u kojem ćemo znati šta proizvoditi, koliko proizvoditi i gdje to nešto proizvoditi. Kada to saznamo biće nam lako implementirati tehnologije, lako će nam biti doći do sistema i do rješenja koja će pomoći poljoprivrednom sektoru da postigne odgovarajući nivo, poručio je Grahić.

Konferenciji je prisustvovao i ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlid Hurtić koji je istakao značaj uključivanja stručnjaka iz bosanskohercegovačke dijaspore, koji svojim znanjem i iskustvom mogu doprinijeti razvoju poljoprivrede u zemlji. Posebno je naglasio doprinos stručnjaka poput Đenite Hadžiabdić Guerry i Seada Šabanadžovića, koji su zahvaljujući programu Ministarstva za prijenos znanja, aktivno učestvovali u konferenciji.