Rast populacije, gubitak ekološke i ekonomske produktivnosti zemljišta, te klimatske promjene podigli su svijest i zabrinutost međunarodne zajednice za zemljište. S tim u vezi, posebno treba istaći Konvenciju Ujedinjenih nacija za borbu protiv desertifikacije/degradacije (UNCCD) (eng. United Nations Framework Convention on Climate Change) koja je nastala 1992. godine na Zemaljskom samitu (Konferencija Ujedinjenih nacija o okolišu i razvoju) u Riju, gdje je postignut konsenzus o usvajanju Agende 21. Odlučeno je da se pitanju suzbijanja dezertifikacije i ublažavanje posljedica suše posveti posebna Konvencija, te je u Parizu, 17.06.1994. godine usvojena UNCCD. UNCCD konvenciju je do sada ratifikovalo 186 zemalja. 140 zemalja izjasnilo se da je pogođeno procesom dezertifikacije/degradacije zemljišta. Cilj Konvencije je da osigura dugoročnu posvećenost zemalja članica prema zahtjevima Konvencije kroz zakonski obavezujuće dokumente. 

Na osnovu Odluke 3/COP 8, zemlje članice UNCCD-a su 2007. godine usvojile „10-godišnju Strategiju za poboljšanje provedbe Konvencije (2008-2018.)“. Ključni instrumenti za implementaciju UNCCD konvencije su nacionalni akcioni planovi. BiH je, kao potpisnica Konvencije, pripremila Nacionalni akcioni plan (NAP BiH), te se tako priključila borbi za suzbijanje dezertifikacije/degradacije zemljišta.

U septembru 2015. godine, Generalna Skupština Ujedinjenih nacija usvojila je “Agendu za održivi razvoj 2030”, koja obuhvata 17 ciljeva održivog razvoja (eng. Sustainable Development Goals – SDG) i 169 podciljeva. SDG 15 podstiče zemlje da zaštite, obnove i promoviraju održivo korištenje kopnenih ekosistema, da upravljaju šumama na održiv način, da se bore protiv dezertifikacije, kao i da zaustave i obrnu smjer degradacije zemljišta i zaustave gubitak biološke raznolikosti. 

Na UNCCD COP 12 (eng. The Conference of the Parties – COP), održanoj u Ankari, Turska, u oktobru 2015. godine sa velikim entuzijazmom prihvaćen je SDG cilj 15.3 i koncept Neutralnosti zemljišne degradacije (eng. Land Degradation Neutrality – LDN) kao snažan mehanizam i  sredstvo za upravljanje i provođenja ciljeva Konvencije.

Konvencija definiše neutralnost degradacije zemljišta kao “stanje u kojem količina i kvaliteta zemljišnih resursa potrebnih za podržavanje funkcija i usluga ekosistema, kao i povećanje sigurnosti hrane ostaje stabilno ili se povećava u okviru određenih vremenskih i prostornih skala i ekosistema”. 

Neutralnost degradacije zemljišta (LDN) je nova inicijativa koja za cilj ima zaustavljanje aktivnog gubitka zdravog zemljišta usljed njegove degradacije. Za razliku od ranijih pristupa, LDN postavlja za cilj upravljanje degradacijom zemljišta promovirajući dvosmjerni pristup mjera za izbjegavanje ili smanjivanje degradacije zemljišta, zajedno sa mjerama za okretanje toka (poništavanje efekata) ranije degradacije. Cilj je da se gubici uravnoteže vremenom, kako bi se postiglo stanje u kojem nema neto gubitka plodnog zemljišta do 2030. godine.

Bosna i Hercegovina se priključila LDN inicijativi pokazujući na taj način interes za za izbjegavanje ili smanjivanje degradacije zemljišta. 

Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu, u sklopu svojih brojnih aktivnosti i projekata koje implementira u oblasti zemljišta, aktivno radi na zaštiti zemljišta, promociji njegovog održivog upravljanja i podizanju svijesti o ovom važnom resursu. Tako je fakultet u saradnji sa Udruženjem za proučavanje zemljišta/tla u Bosni i Hercegovini, u septembru 2018. godine, organizirao okrugli sto na temu „Zemljišni resursi Federacije Bosne i Hercegovine – stanje, izazovi i perspektive“ koji je otvorio brojna pitanja za rješavanje u oblasti zemljišta.

Više informacija o Svjetskom danu zemljišta možete pronaći na

http://www.fao.org/world-soil-day/en/