Učesnici projekta Bauhaus Bites su sa zadovoljstvom uzeli učešće na panelu na temu „Oblikovanje urbanih prehrambenih sistema kroz Novi europski Bauhaus“ (New European Bauhaus) na Međunarodnoj naučno-stručnoj konferenciji iz poljoprivrede i prehrambene industrije u Sarajevu početkom ovog mjeseca, tokom studijske posjete Sarajevu.

Nadira Berbić iz projektnog koordinacionog tima na NTNU-u, zajedno sa Fabiolom FigueIrom iz Općine Fundão (Portugal), Emiliom Pardi iz organizacije PUSH Palermo (Italija), Dominicom Penderom iz Gradskog vijeća Birminghama (UK), Ivom Bedenko iz Grada Zagreba (Hrvatska) i Kathy Belpaeme iz Ostendea (Belgija), najprije je predstavila kako Bauhaus Bites integriše ko-kreaciju, rješenja zasnovana na prirodi i promjene u održivoj ishrani, te kako ovaj pristup stvara nove sinergije između agendi održive hrane, klime i Novog evropskog Bauhausa.

Tokom diskusije učesnici su prikazali kako projektni gradovi oživljavaju ovaj pristup, ko-kreirajući rješenja za atraktivna, zdrava i održiva prehrambena okruženja u njihovim različitim kontekstima. Od zdravih menija u pokretnim kuhinjama (food truck) i jestivih džepnih parkova u Ostendeu do mreže zajedničkih bašta i programa ponovne upotrebe hrane (upcycling) koji povećavaju zdravlje i sigurnost hrane za najugroženije stanovnike Birminghama.

Tema ovogodišnje konferencije bila je „Zatvaranje poljoprivredno-prehrambenog kruga: resursi, politika i produktivnost“. Diskusije na konferenciji su, između ostalog, ispitivale kako ojačati lokalnu proizvodnju hrane i podržati održivije, cirkularne modele bioekonomije kako bi se odgovorilo na regionalne i globalne izazove prehrambenog sistema. Iz ove panel diskusije proistekle su tri zajedničke poruke, koje mogu biti doprinos projekta Bauhaus Bites sveobuhvatnom pitanju konferencije o tome kako izgraditi održiviji prehrambeni sistem:

1. Ko-kreacija sa bottom-up pristupom od ključne je važnosti za razvoj trajnih rješenja; da bi inicijative uspjele i bile prihvaćene, zajednice moraju biti aktivno uključene i angažovane u procesu razvoja.
2. Rad na transformaciji urbanih prehrambenih okruženja jeste ključna, ali još uvijek nedovoljno prepoznata poluga u postizanju pomaka ka održivoj ishrani, a posljedično i održivim prehrambenim sistemima.
3. Pronalaženje sinergija sa srodnim agendama i stvaranje zajedničkih koristi (co-benefits) ključ je za stavljanje održivih prehrambenih sistema na dnevni red; neophodno je jasnije istaći važne veze prehrambenih sistema sa zdravljem, biodiverzitetom, klimom i društvenom povezanošću.