Ljeto 2026. pokazalo je koliko se brzo manjak padavina, ekstremna toplota i dugotrajni periodi bez agronomski značajne kiše mogu spojiti u ozbiljan rizik za poljoprivredu, vodne resurse, ekosisteme i društvo.

Slika 1. Posljedice vodnog i toplotnog stresa na usjevu kukuruza tokom ljeta 2026. Bojnik, 03.09.2026. Fotografija: Sabrija Čadro

Prof. dr. Sabrija Čadro
Univerzitet u Sarajevu – Poljoprivredno-prehrambeni fakultet
UNCCD Science and Technology Correspondent za Bosnu i Hercegovinu
Co-Chair, UNCCD Community of Learning and Practice on Drought for Central and Eastern Europe

GLAVNA PORUKA: Suša tokom ljeta 2026. nije samo pojedinačni ekstremni događaj. Ona je upozorenje da Bosna i Hercegovina mora uspostaviti usklađen sistem praćenja, prognoziranja, ranog upozoravanja i pravovremene reakcije na sušu.

Dnevni podaci Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) za Bihać, Sanski Most, Tuzlu, Sarajevo, Mostar i Livno daju jasan odgovor: ljeto 2026. bilo je istovremeno izrazito suho i izrazito toplo. Takva kombinacija je opasnija od samog manjka kiše, jer visoka temperatura ubrzava isparavanje, povećava potrebe biljaka za vodom i skraćuje vrijeme u kojem tlo može ublažiti stres.

Ovaj tekst nije proglašenje elementarne nepogode niti konačna procjena štete. To zahtijeva širu službenu proceduru, podatke o tlu, vodama, vegetaciji, prinosima i izloženosti stanovništva i privrede. Ali dostupna mjerenja i evropski pokazatelji dovoljni su za ozbiljno upozorenje i za početak organizovanog djelovanja.

−64,1%

padavina u Bihaću

u odnosu na 1991–2020

−60,3%

padavina u Mostaru

u odnosu na 1991–2020

+4,7 °C

JJA dnevni maksimumi u Mostaru

u odnosu na 1991–2020

Izvor dnevnih podataka: FHMZ BiH; obrada i izračun autora

Ljeto 2026. u brojkama

Za svaku stanicu sabrane su padavine u junu, julu i augustu (JJA) 2026. i upoređene s prosječnim sezonskim količinama u klimatskim periodima 1961–1990. i 1991–2020. Istovremeno je izračunat prosjek dnevnih maksimalnih temperatura zraka (Tmax).

Tabela 1. Padavine (P) i prosjek dnevnih maksimalnih temperatura zraka (Tmax) u ljetu 2026. Anomalija Tmax izračunata je prema periodu 1991–2020.

Padavine: deficit na svih šest stanica

U odnosu na noviji klimatski period 1991–2020, sezonski manjak padavina kretao se od 13,8% u Livnu do 64,1% u Bihaću. Mostar je zabilježio samo 72,7 mm u tri ljetna mjeseca, odnosno 60,3% manje od prosjeka. Tuzla je bila 54,8% ispod prosjeka, Sanski Most 37,4%, a Sarajevo 30,3%.

Slika 2. Ukupne ljetne padavine 2026. u odnosu na prosjeke 1961–1990. i 1991–2020. Izvor dnevnih podataka: FHMZ BiH; obrada i izračun autora

Visoke temperature i toplotni val: suša je imala snažan „pojačivač“

Prosječne dnevne maksimalne temperature tokom JJA bile su na svim stanicama više od prosjeka 1991–2020: od +2,5 °C u Sarajevu do gotovo +5,0 °C u Bihaću. U Mostaru je sezonski prosjek dnevnih maksimuma iznosio 36,8 °C, a u Bihaću 33,0 °C. To nisu izdvojeni rekordi jednog dana, već prosjek maksimuma kroz cijelu sezonu – zato je signal posebno ozbiljan.

Slika 3. Prosjek dnevnih maksimalnih temperatura zraka tokom ljeta 2026. u odnosu na oba klimatska perioda. Izvor dnevnih podataka: FHMZ BiH; obrada i izračun autora.

August je uklonio svaku sumnju

U augustu su količine padavina bile drastično niže od prosjeka 1991–2020: Tuzla je dobila 5,8 mm (−91,6%), Bihać 9,4 mm (−88,5%), Sarajevo 8,9 mm (−85,7%), Mostar 8,7 mm (−85,0%), Sanski Most 25,2 mm (−63,1%), a Livno 25,1 mm (−55,3%). Istovremeno je prosjek dnevnih maksimuma u augustu bio viši za 4,0 °C u Livnu, 4,9 °C u Sarajevu, 5,5 °C u Sanskom Mostu, 6,0 °C u Mostaru, 6,4 °C u Tuzli i čak 7,7 °C u Bihaću u odnosu na period 1991–2020.

Apsolutni dnevni maksimumi u augustu dostigli su 42,8 °C u Mostaru, 41,3 °C u Bihaću, 39,3 °C u Tuzli, 38,4 °C u Sanskom Mostu, 37,2 °C u Sarajevu i 36,0 °C u Livnu. Kada se vrlo malo padavina spoji s takvom toplotom, meteorološka suša brže prelazi u poljoprivrednu, hidrološku i ekološku sušu.

Koliko dugo nije bilo agronomski značajne kiše?

Za ovu analizu dan s 2,0 mm padavina ili manje tretiran je kao dan bez agronomski značajne kiše. To je operativni prag odabran za prikaz dugotrajnosti stresa, a ne univerzalna službena definicija „efektivne kiše“, jer stvarni učinak padavina zavisi od tla, nagiba, kulture, razvojne faze, intenziteta i prethodne vlažnosti.

Najduži uzastopni periodi po ovom kriteriju trajali su 24 dana u Tuzli (25. juli–17. august), 22 dana u Mostaru (10–31. august), 21 dan u Bihaću i Sanskom Mostu (28. juli–17. august), 20 dana u Sarajevu (29. juli–17. august) i 16 dana u Livnu (10–25. august). Za usjev u osjetljivoj razvojnoj fazi to je dovoljno dugo da dio gubitka postane nepovratan, čak i ako kiša stigne kasnije.

Gdje je 2026. u historijskom nizu?

Među ljetima obuhvaćenim nizom 1961–2020. i dodatom 2026. godinom, Mostar je 2026. imao najnižu sezonsku sumu padavina (72,7 mm), ispred sušnih 1990. godine (76,2 mm) i 2012. godine (77,9 mm). Procijenjena vrijednost za Bihać bila bi druga najniža (99,1 mm), poslije 2003. godine (93,3 mm). Tuzla bi s 123,8 mm bila treća najsušnija, iza 2012. (63,8 mm) i 2000. godine (97,5 mm) (izvor: FHMZ). Ovo nije argument da je svugdje oboren rekord; jeste dokaz da je 2026. u više sredina ušla među izrazito sušna ljeta.

Važno je napomenuti da ljetne padavine često dolaze u kratkim i prostorno ograničenim pljuskovima. Takav događaj može podići mjesečnu sumu, a da ne prekine sušu na način koji je važan poljoprivredi ili vodnim resursima. Kada je tlo zbijeno, ogoljeno ili degradirano, a intenzitet kiše veći od sposobnosti infiltracije, veći dio vode otiče površinski. Posljedice mogu biti erozija, bujične poplave i klizišta, dok se zona korjenovog sistema i podzemne vode ne dopune dovoljno. Zbog toga sistem upozoravanja ne smije pratiti samo mjesečnu sumu, nego i raspored i intenzitet padavina, vlažnost tla, evapotranspiraciju, stanje vegetacije i vode u rijekama i podzemlju.

Evropska slika i mjesto Zapadnog Balkana

Evropski opservatorij za sušu (EDO), koji djeluje u okviru Zajedničkog istraživačkog centra Evropske komisije, sredinom augusta 2026. opisivao je stanje kao stabilno, ali kritično u velikom dijelu Evrope. Upozorenja i alarmi bili su prisutni u dijelovima zapadne, srednje i jugoistočne Evrope, uključujući dunavski prostor. Visoke temperature i toplotni val dodatno su pojačavali manjak vode.

Aktuelne evropske karte i tumačenja dostupni su na stranici Current Drought Situation in Europe, dok interaktivni pregled omogućava EDO Map Viewer. Za širi svjetski kontekst istu ulogu ima Global Drought Observatory – GDO.

Zapadni Balkan često ostaje na rubu evropske medijske i političke slike, iako suša ne poznaje granice Evropske unije. Karte pokazuju kontinuitet procesa preko slivova, poljoprivrednih zona i državnih granica. Upravo zato regionalne proizvode/alate treba koristiti, ali ih dopunjavati frekventnim i kvalitetno kontrolisanim podacima s domaćih – nacionalnih meteo-stanica.

Rajna i Dunav: kada meteorološka suša postane ekonomski i energetski problem

Hidrološka dimenzija evropske suše bila je vidljiva na velikim rijekama. Copernicusove snimke od 1. do 3. augusta pokazale su izuzetno niske vodostaje i otkrivene sprudove na Rajni kod Bopparda i Dunavu kod Paksa. Na Rajni je smanjena dubina ograničavala teretni transport i remetila lance snabdijevanja, dok su niski protoci Dunava stvarali teškoće za plovidbu i hlađenje energetskih postrojenja.

Krajem augusta je, prema službenoj objavi EU Space/Copernicusa, protok Dunava na rumunskoj granici bio oko 1.600 m³/s, naspram višegodišnjeg augustovskog prosjeka od približno 3.900 m³/s. To je praktičan dokaz da suša nije samo pitanje usjeva: ona pogađa transport, energiju, industriju, pitku vodu i ekosisteme.

Slika 4. Kombinovani indikator suše (CDI v4.1) za Evropu, II dekada augusta 2026. Izvor: European Commission, Joint Research Centre – European Drought Observatory (EDO).

Slika 5. SPEI-1 za Evropu, III dekada augusta 2026. Kratkoročni bilans pokazuje snažan negativan signal u većem dijelu jugoistočne Evrope. Izvor: EDO, MARSMet SPEI.

Slika 6. SPEI-3 za Evropu, III dekada augusta 2026. Tromjesečni indikator daje sliku akumuliranog sezonskog deficita. Izvor: EDO, MARSMet SPEI.

Standardizovani indeks padavina i evapotranspiracije (SPEI) posmatra razliku između padavina i atmosferske potražnje za vodom (evapotranspiracije), a zatim je standardizuje u odnosu na referentni period. Zbog toga je osjetljiv na kombinaciju manjka kiše i visoke temperature. Prema tehničkom listu EDO, vrijednosti između −1 i +1 smatraju se približno normalnim; od −1 do −1,5 umjereno suhim, od −1,5 do −2 vrlo suhim, a vrijednosti ≤−2 ekstremno suhim.

SPEI-1 je pogodan za naglu, kratkoročnu promjenu, dok SPEI-3 bolje prikazuje akumulirani trojmjesečni stres: poljoprivrednu sušu. Međutim, SPEI nije neposredna karta štete: ne govori automatski koliki je gubitak prinosa, kakav je vodostaj niti koliko je vode ostalo u dubokom sloju tla.

Slika 7. SPEI-1 za Zapadni Balkan po dekadama u junu, julu i augustu 2026. Najizraženiji kratkoročni negativan signal pojavljuje se krajem augusta. Izvor: EDO, MARSMet SPEI.

Slika 8. SPEI-3 za Zapadni Balkan po dekadama u junu, julu i augustu 2026. Indeks pokazuje prostorno promjenjiv, ali u dijelovima regije akumuliran sezonski deficit. Izvor: EDO, MARSMet SPEI.

CDI: od meteorološkog signala prema reakciji tla i vegetacije

Kombinovani indikator suše (CDI) u jednoj slici spaja deficit padavina, anomaliju vlažnosti tla i odgovor vegetacije. Faze Watch, Warning i Alert približno označavaju prelazak od meteorološkog manjka prema stresu tla i uočljivom stresu vegetacije. Metodologija i podaci CDI v4.1 dostupni su kao otvoreni JRC skup podataka.

Niz dekadnih karata za juni–august pokazuje mozaik upozorenja i alarma u Bosni i Hercegovini i susjedstvu, s pojačavanjem i širenjem signala tokom jula i augusta.

Slika 9. CDI v4.1 za Zapadni Balkan po dekadama u junu, julu i prve dvije dekade augusta 2026. Izvor: EDO.

Slika 9. CDI v4.1 za Zapadni Balkan po dekadama u junu, julu i prve dvije dekade augusta 2026. Izvor: European Commission, Joint Research Centre – European Drought Observatory.

Kako čitati tri karte zajedno: SPEI-1 pita: šta se dešava sada? SPEI-3 pita: koliko se deficit akumulirao tokom sezone? CDI pita: vidi li se prijelaz od manjka padavina prema suhom tlu i stresu vegetacije? Tek zajedno s domaćim mjerenjima i prijavljenim posljedicama daju osnovu za odluku.

Prvi stub: monitoring i rano upozoravanje koje vodi do odluke

Bosna i Hercegovina već ima najvažniju početnu vrijednost: stručne institucije i ljude koji mjere, kontrolišu i tumače hidrometeorološke podatke. FHMZ je za ovu analizu osigurao dnevne podatke koji omogućavaju da se opći osjećaj „teškog ljeta“ pretvori u dokaz. Taj rad zaslužuje jasno priznanje, stabilnije finansiranje, više stručnog kadra, savremeniju opremu i snažnije kapacitete za analizu, prognozu i komunikaciju rizika.

Nacionalni sistem ne treba graditi mimo postojećih institucija, nego povezivanjem FHMZ-a, Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske, nadležnih organa Brčko distrikta, vodnih agencija, statistike, civilne zaštite, ministarstava, savjetodavnih službi, javnog zdravstva, energetike, univerziteta i korisnika na terenu. Potrebna je dovoljno gusta mreža javnih analognih i automatskih stanica, jedinstvena kontrola kvaliteta, poznata metapodatkovna historija i pravovremena razmjena podataka.

Šta treba sadržavati javni portal?

·         trenutno stanje i dekadni prikaz (I, II i III dekada), uz podatke na nivou stanice i karte;

·         SPI i SPEI na više vremenskih skala, CDI ili domaći kombinovani indikator te jasno objašnjene pragove;

·         padavinske i temperaturne anomalije, referentnu evapotranspiraciju, vlažnost tla, snježni pokrivač, vodostaje, podzemne vode i raspoloživost vode;

·         NDVI, fAPAR i druge vegetacijske pokazatelje, uz terensku provjeru;

·         prognozu za narednih desetak dana i sezonske izglede, s jasno prikazanom neizvjesnošću;

·         arhivu, preuzimanje podataka i otvorene programske interfejse (API) gdje je to moguće;

·         upozorenja prilagođena općinama, slivovima, kulturama i sektorima – ne samo stručnu mapu bez upute šta učiniti.

Vrijednost sistema mjeri se korisnicima i odlukama

Najljepša karta nije uspjeh ako je niko ne koristi. Farmeru je potrebna tačna informacija dovoljno rano da promijeni termin sjetve, navodnjavanja, prihrane ili žetve; vodovodu da planira zalihe; hidroenergetici da procijeni dotoke; šumarstvu i civilnoj zaštiti da podignu pripravnost za požare; javnom zdravstvu da reaguje na toplotni rizik; institucijama da na vrijeme pripreme pomoć i upravljanje potražnjom. U tom smislu korisnici su svi sektori koji koriste vodu – praktično cijelo društvo.

Prag bez unaprijed dogovorene akcije je samo broj

Za svaku fazu treba unaprijed definisati ko potvrđuje stanje, ko izdaje upozorenje i koje mjere slijede. To može uključiti ciljane savjete i pojačano praćenje u fazi Watch; pripremu alternativnih izvora, prioriteta i planova u fazi Warning; te pravno utemeljenu štednju, privremenu preraspodjelu vode, zaštitu osnovnih potreba i ekološki prihvatljivih protoka i aktiviranje pomoći u fazi Alert. Konkretne mjere ne smiju se prepisati iz jedne skale indeksa: moraju biti usklađene sa zakonom, stanjem sliva, ranjivošću i stvarnim posljedicama.

Suša nije samo monitoring: tri stuba otpornosti

Integrirano upravljanje sušom, kako ga promovišu WMO i Integrated Drought Management Programme, zasniva se na tri povezana stuba:

1.      Monitoring i rano upozoravanje – znati kada suša počinje, gdje se širi, koliko traje i kako bi se mogla razvijati;

2.      Procjena rizika i uticaja – znati ko i šta je izloženo, gdje su slabosti i kakve su stvarne posljedice;

3.      Ublažavanje rizika, pripravnost i odgovor – unaprijed dogovoriti mjere koje smanjuju štetu prije nego što kriza dostigne vrhunac.

Bosna i Hercegovina ne treba još jednu izolovanu mapu, nego sistem koji spaja sva tri stuba. Monitoring bez procjene ranjivosti ne daje dovoljno informcija na terenu kao niti indikaciju gdje će ista meteorološka suša proizvesti najveću štetu. Procjena bez unaprijed dogovorenih mjera ostaje dokument. Mjere bez ranog upozorenja dolaze prekasno i obično koštaju više.

Registar posljedica: podatak s njive jednako je važan kao piksel sa satelita

BiH često nema pravovremene, uporedive i georeferencirane podatke o gubicima od suše. Suša dođe i prođe, bez da neko pravi analizu gdje se pojavila i koji je njen uticaj. Jedan praktičan korak bio bi nacionalni registar uticaja: farmer, savjetodavac, šumar, komunalno preduzeće ili općina mogli bi putem mobilnog obrasca poslati datum, lokaciju, fotografiju, sektor, kulturu ili ekosistem, razvojnu fazu i opis posljedice. Stručna služba bi prijavu provjerila prije korištenja u službenim analizama.

Takav pristup već postoji kroz američki Condition Monitoring Observer Reports – CMOR, gdje se opažanja i prilozi prikazuju na interaktivnoj karti i koriste kao dopuna formalnom monitoringu.

Za BiH bi trebalo urediti zaštitu privatnosti, saglasnost za objavu fotografija, provjeru kvaliteta i jasnu razliku između opažanja i službene procjene štete.

Povezivanjem ovih zapisa s kartama opasnosti i ranjivosti može se provjeravati gdje indeks dobro opisuje stanje, a gdje ga treba kalibrirati. To je dvosmjeran sistem: institucije šalju upozorenje korisniku, a korisnik vraća informaciju šta se stvarno dogodilo.

Nacionalni plan za sušu i podatak koji nedostaje poljoprivredi

Bosna i Hercegovina ima Akcioni program za borbu protiv degradacije zemljišta i ublažavanje posljedica suše iz 2017. godine. Taj dokument je važna polazna osnova, ali ga je potrebno ažurirati i ojačati posebnim nacionalnim planom ili jasno izdvojenom komponentom za sušu. UNCCD Drought Toolbox i iskustva država koje su razvijale nacionalne planove nude provjerene korake.

Plan treba utvrditi pravni mandat, koordinaciono tijelo, protokol razmjene podataka, indikatore i pragove, mapu rizika, sektorske mjere, finansiranje, komunikaciju, vježbe pripravnosti i način naknadne evaluacije. Njegova vrijednost nije broj stranica nego sposobnost da prije krize pretvori podatak u koordinisanu odluku.

Poljoprivredni popis mora uključiti vodu

Agencija za statistiku BiH provela je pilot-popis poljoprivrede od 15. do 19. juna 2026. To je važna priprema za potpuni popis. U njegovom budućem obuhvatu voda mora biti vidljiva: izvor vode, navodnjavana površina, tehnologija, sezonska količina ili pouzdana procjena, vrijeme korištenja, potrebe stoke i ograničenja pristupa.

Bez tog podatka država ne zna kolika je stvarna poljoprivredna potražnja, gdje će se u suši javiti sukob između namjena, niti gdje ulaganje u efikasnost daje najveći rezultat. Popis nije administrativna obaveza; on je temelj planiranja slivova, infrastrukture, savjetodavnih usluga, osiguranja i pravovremene reakcije.

COP17 u Mongoliji: dogovor je odgođen, suša nije

Na 17. zasjedanju Konferencije strana UNCCD-a u Ulaanbaataru, u augustu 2026, države nisu usvojile dugo očekivani suštinski globalni instrument za sušu. Prema završnom izvještaju Earth Negotiations Bulletin usvojena je proceduralna odluka ICCD/COP(17)/L.15: razgovori će se nastaviti do COP18, suša postaje zasebna stalna tačka dnevnog reda budućih redovnih COP-ova, a Sekretarijat i Globalni mehanizam nastavljaju podršku i konsultacije.

To nije beznačajno: suša je dobila trajno institucionalno mjesto. Ipak, nije isto što i dogovor o snažnom globalnom okviru, obavezama i predvidivom finansiranju. COP18, planiran u Egiptu 2028, sada nosi dodatnu odgovornost.

Slika 10. COP17 Mongolija, fotografija: Sabrija Čadro

Pozicije su ostale udaljene

· Afrička grupa zagovarala je poseban, pravno obavezujući globalni protokol o suši, naglašavajući nesrazmjer između izloženosti i raspoloživih kapaciteta i finansija.

· Stav Sjedinjenih Američkih Država jeste da već postoji dovoljno aktivnosti i sredstava vezenih za sušu, te da nacionalni nivoi treba da ih koriste bez potrebe za bilo kakvom novom globalnom odlukom niti dodatnim finansiranjem.

· Evropska unija isticala je hitnost pitanja i potrebu za uravnoteženim, fleksibilnim ishodom, ali je na zatvaranju izrazila razočarenje nedovoljnom ambicijom i jasnoćom šireg paketa odluka.

· Brazil je sušu opisao kao strukturni razvojni izazov i naglasio da privatni kapital ne može zamijeniti javno finansiranje i vodstvo države.

· Grupa Centralne i Istočne Evrope pokazala je spremnost za praktične, dobrovoljne i državama prilagođene pristupe odmah, uz ostavljanje prostora za veću buduću ambiciju.

· Ujedinjeno Kraljevstvo i Australija javno su se protivili pravno obavezujućem protokolu, dok su male otočne države upozoravale da obaveze bez kapaciteta mogu ostati neprovedive.

Također, SAD je na otvaranju blokirao uključivanje tačaka dnevnog reda o sinergijama s drugim konvencijama, rodnim pitanjima i učešću civilnog društva.

Znanje i mreže koje možemo koristiti odmah

Dok globalna politika pregovara, postoje alati dostupni sada. UNCCD Community of Learning and Practice on Drought Management povezuje donosioce odluka, naučnike, studente, poljoprivrednike i praktičare. Posebna CEE zajednica prostor je za razmjenu metoda, podataka i iskustava Centralne i Istočne Evrope.

Nastavimo razgovor na Agriconference 2026. O suši, upravljanju vodom i prilagođavanju poljoprivrede razgovarat ćemo i na 35. međunarodnoj naučno-stručnoj konferenciji poljoprivrede i prehrambene industrije, koja će biti održana od 7. do 9. oktobra 2026. u Sarajevu. Pozivamo istraživače, institucije, proizvođače i sve zainteresovane da nam se pridruže – dođite da zajedno razgovaramo o tome kako nauku, podatke i iskustva s terena pretvoriti u konkretna rješenja za otporniju poljoprivredu i odgovornije upravljanje vodom.

Gdje tražiti finansiranje – i kako ne pogriješiti

Finansijski mehanizam nije isto što i trenutno otvoren javni poziv. Većina većih fondova traži nacionalno usaglašen projekt, nadležnu kontakt-tačku, akreditovanu implementacijsku instituciju, studiju izvodljivosti, zaštitne standarde i mjerljive rezultate. Zato BiH mora imati spreman portfelj projekata, a ne čekati da se poziv pojavi.

Tabela 4. Glavni pravci finansiranja relevantni za otpornost na sušu. Prije prijave obavezno provjeriti aktuelna pravila, raspoložive omotnice i nacionalnu proceduru. Tabela 4. Glavni pravci finansiranja relevantni za otpornost na sušu. Prije prijave obavezno provjeriti aktuelna pravila, raspoložive omotnice i nacionalnu proceduru.

Najavljena GEF-9 inicijativa: GEF – New initiative on drylands and drought; Rijadsko partnerstvo: UNCCD Riyadh Global Drought Resilience Partnership; novi investicijski instrument: UN transcript – Drought Resilience Investment Facility; pristup GCF-u: GCF – Bosnia and Herzegovina; pravila Adaptation Funda: Apply for Funding; lokalni grantovi: GEF Small Grants Programme.

Najbolji projekti neće biti spisak opreme. Oni će povezati modernizaciju mreže, otvorene i kvalitetne podatke, zajednički portal, mapiranje rizika, savjetodavne usluge, upravljanje slivom, demonstracijske mjere na gazdinstvima, obnovu tla i ekosistema, pravno definisane pragove i nezavisnu evaluaciju koristi.

Šta ovo znači za bosanskohercegovački agrar – i za sve ostale

Konačan račun ljeta 2026. tek će se jasnije vidjeti u prinosima, kvalitetu proizvoda, raspoloživosti stočne hrane, potrošnji vode za stoku, troškovima navodnjavanja i prihodima domaćinstava. Fotografija oštećenog usjeva snažno svjedoči o stresu, ali ne može zamijeniti reprezentativnu procjenu. Upravo zato treba istovremeno mjeriti opasnost, izloženost i stvarni uticaj.

Ovo nije problem jedne godine. Nacionalni plan adaptacije BiH ukazuje na toplija ljeta, veći rizik od suše i rast potreba za navodnjavanjem, uz mogućnost češćih intenzivnih padavina. To znači da se moramo pripremiti i za manje vode i za više vode u pogrešno vrijeme. Poljoprivredi je potrebna promjena od reakcije nakon štete prema upravljanju rizikom prije sezone.

Praktični smjerovi adaptacije

· povećanje organske materije, pokrivenost tla, plodored, reducirana obrada i druge mjere koje povećavaju infiltraciju i zadržavanje vode;

· raznovrsniji sortiment i kulture, sorte tolerantnije na sušu i preciznije prilagođavanje rokova sjetve;

· navodnjavanje prema mjerenju vlažnosti tla, prognozi i potrebama kulture, uz smanjenje gubitaka i poštivanje raspoloživosti vode na nivou sliva;

· prikupljanje kišnice, mala akumulacija ili dopunsko navodnjavanje gdje su hidrološki, ekološki, pravni i ekonomski opravdani;

· rano upozoravanje povezano sa savjetodavnom službom, veterinarstvom, planovima stočne hrane, osiguranjem i ciljanim instrumentima pomoći;

· obnova degradiranog zemljišta, zaštita riječnih i močvarnih ekosistema i rješenja zasnovana na prirodi koja istovremeno ublažavaju sušu, eroziju i poplavu.

Efikasnije navodnjavanje nije automatski isto što i manja ukupna potrošnja vode; ako se navodnjavana površina nekontrolisano širi, ušteda po hektaru može nestati. Zato svaka investicija mora biti dio slivnog plana, s poznatim vodnim bilansom, prioritetima korištenja i zaštitom ekosistema.

Kaskadni rizik: od suše do poplave i nove degradacije

Klimatski ekstremi ne dolaze uredno jedan po jedan. Toplotni val i suša isušuju vegetaciju i tlo, povećavaju opasnost od požara i smanjuju infiltraciju. Zatim intenzivna kiša pada na tlo koje vodu ne može dovoljno brzo primiti. Rastu površinski oticaj, erozija, bujične poplave i klizišta; manje vode ulazi u podzemlje; gubi se plodni sloj; sljedeća suša počinje s još slabije startne pozicije. To je začarani krug degradacije zemljišta, vode, prirode i životnih uslova ljudi.

Zato adaptacija nije samo poljoprivredni zadatak. Ona obuhvata šumarstvo, zaštitu prirode, industriju, energetiku, prostorno planiranje, javno vodosnabdijevanje, zdravstvo i civilnu zaštitu. Redukcije vode će vjerovatno biti češće; domaćinstvo ili industrijski proces ponekad mogu privremeno prilagoditi potrošnju, ali biljka u kritičnoj razvojnoj fazi ne može odgoditi potrebu. Za nju dug nedostatak vode može značiti nepovratni gubitak prinosa ili potpuno propadanje.

Šta treba uraditi sada

Pokrenuti izradu nacionalnog plana za sušu; uspostaviti međuinstitucionalnu radnu grupu; dogovoriti zajedničke indikatore, pragove i protokole; osigurati stabilno finansiranje hidrometeoroloških službi; pripremiti registar uticaja i modul o vodi u punom poljoprivrednom popisu; te razviti nekoliko spremnih projekata za domaće, GEF, GCF, Adaptation Fund, EU i rijadske finansijske tokove.

Sa sušom se treba boriti – i za tu borbu se treba pripremiti. Ljeto 2026. već je poslalo upozorenje. Na nama je da odlučimo hoćemo li ga pretvoriti u sistem.

 Izvori i korisni linkovi

1.        FHMZ BiH – dnevni podaci o padavinama i maksimalnoj temperaturi zraka za šest stanica, juni–august 2026; obrada autora.

2.        European Commission JRC – Current Drought Situation in Europe

3.        European Drought Observatory – interaktivna karta

4.        Global Drought Observatory – interaktivna karta

5.        EU Space/Copernicus – Europe's major rivers at record low water levels

6.        EU Space/Copernicus – Low Danube water levels in Eastern Europe

7.        EDO – SPEI factsheet

8.        JRC Data Catalogue – Combined Drought Indicator v4.1.1

9.        WMO – Integrated Drought Management Programme

10.      UNCCD – Drought Toolbox

11.      UNCCD – Drought Planning

12.      UNCCD – BiH LDN target-setting report / Akcioni program 2017

13.      Bosnia and Herzegovina – National Adaptation Plan

14.      Agencija za statistiku BiH – pilot-popis poljoprivrede 2026

15.      International Sava River Basin Commission

16.      CMOR – Condition Monitoring Observer Reports

17.      Earth Negotiations Bulletin – UNCCD COP17 Summary

18.      UNCCD – COP17

19.      UNCCD – Community of Learning and Practice on Drought Management

20.      UNCCD – CEE Community of Learning and Practice

21.      GEF – najavljena inicijativa Drylands and Drought Management

22.      UNCCD – Riyadh Global Drought Resilience Partnership

23.      United Nations transcript – Drought Resilience Investment Facility

24.      Green Climate Fund – Bosnia and Herzegovina

25.      Adaptation Fund – Apply for Funding

26.      GEF Small Grants Programme

27.      European Commission – Bosnia and Herzegovina association to Horizon Europe

28.      UNCCD – Economics of Drought