Simpozij pod nazivom ”Zemljište kao faktor razvoja poljoprivrede i zaštite životne sredine u Bosni i Hercegovini“, u organizaciji Akademije nauka i umjetnosti Bosne i u Hercegovine i Poljoprivrednoprehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, a povodom Svjetskog dana zemljišta/tla koji Ujedinjene nacije obilježavaju svake godine 5. decembra, od 2013. godine, bio je prilika da stručnjaci, svako iz svoje uže oblasti, prezentuju stanje, i ponude neke odgovore i rješenja koja bi mogla da budu od opšte koristi za razvoj poljoprivrede i zaštitu životne sredine.

Teme kao što su: stanje obrazovnog sistema i nauke u poljoprivredi, klimatske promjene, degradacija i kontaminacija zemljišta, erozija i bujice, urbanizacija i izazovi u prostornom planiranju, komasacija zemljišta, stanje katastra i vlasničkih odnosa, održivo upravljanje zemljištem i vodama kao uslov intenzivne i sigurne poljoprivredne proizvodnje, prilagođavanje klimatskim promjenama su teme veoma aktuelne o kojima se, na žalost, veoma malo govori. Sve navedene, ali i neke druge teme uslov su razvoja poljoprivrede, sigurnosti proizvodnje hrane i održivosti sela i općenito ruralnog prostora. BiH, nažalost, ne obezbjeđuje dovoljnu količinu i sigurnost u proizvodnji kvalitetne hrane, sela su opustjela, a ruralni prostor zapušten.

Pored rješavanja fundamentalnih pitanja kao što su komasacije, ažuriranost katastra, zaštita tla od nestajanja i kontaminacije, potrebno je konačno pristupiti mjerama uređenja zemljišta (odvodnja, navodnjavanje, zaštita od poplava, uređenje parcela), i sistemskog povećanja plodnosti tla čija je prirodna plodnost u našim uslovima niska.

Sve češće su ekstremne pojave poplava, klizišta i ekstremnih erozionih procesa koji dovode do degradacije i odnošenja najplodnijeg površinskog dijela tla. Potrebno je konačno pristupiti integralnom konceptu borbe protiv erozije i bujičnih poplava koji se zasniva na planiranju i upravljanju cijelim slivom, uključujući održivo korištenje zemljišta, posebno sistem obrade, pošumljavanje degradiranih površina, primjenu zaštitnih građevinskih objekata, te razvoj sistema ranog upozoravanja i jačanje institucionalne saradnje.

Kada je riječ o mehanizmu kontrole korištenja zemljišta, potrebno je implementirati provjerene evropske prakse praćenja u oblasti upravljanja zemljištem, uvođenjem novih instrumenata kontrole, uz istovremeno unapređenje postojećih mehanizama, kako bi se osigurala transparentnost i održivost u korištenju prostora. Predloženo je da se zajednički radi na suvremenim tehnologijama (Al, opća digitalizacija, GIS i drugim informacionim sistemima) u cilju kontrole usklađenosti korištenja zemljišta sa održivim razvojnim ciljevima u Bosni i Hercegovini, a u skladu sa zahtjevima EU u procesu pridruživanja.

Primjer dobre međuinstitucionalne saradnje u FBiH je primjena GIS tehnologije i korištenje ortho-photo i satelitskih snimaka u izradi karte promjene klasa pokrivenosti tla u BiH (CLC) od 2000. do 2024. godine uz korištenje satelitskih i ortho-photo snimaka vrlo detaljnih rezolucija. Ovaj pristup je od velike koristi kod primijenjene metodologije izrade Karte upotrebne vrijednosti zemljišta na općinskom nivou u M 1:10 000.

Jedno od važnih pitanja treba hitno rješavati, kada je poljoprivreda u pitanju, je nacionalizirano poljoprivredno zemljište, koje nije bilo dodijeljeno određenom subjektu, od 1965. i koje je pripadalo općinama. Zabranom uspostavljenom 2022. godine onemogućeno je općinama da gazduju poljoprivrednim zemljištem, pri čemu prema trenutnom ustavnom uređenju ne postoji organ države BiH koji bi bio nadležan da gazduje ovim zemljištem, što ga ostavlja bez adekvatne pravne zaštite. Naravno to uključuje i budući razvoj agrara, ali i društva u cjelini. Ovo pitanje, relativno jednostavno za riješiti, „zaglavilo“ se u političkim vodama i poprimilo populističku formu, umjesto razvojnu.

Poruka sa ovog Simpozijuma bi bila da se u savremenom pristupu poljoprivrednoj proizvodnji, tlo posmatra ne samo kao podloga za rast biljaka, već kao multifunkcionalan sistem i ključna komponenta globalnog ciklusa ugljika, kao rezervoar bioraznolikosti i mnogih drugih usluga ekosistema.

PRILOG:

TEKST ZAKLJUČCI I PORUKE SA ODRŽANOG SIMPOZIJUMA - PREUZMI OVDJE